Prve plaće koje će biti isplaćene u siječnju oporezivat će se nižim poreznim stopama koje su 1. siječnja stupile na snagu, odnosno s 20 i 30%. To će smanjenje donijeti povišicu jedino ljudima koji imaju plaće iznad 5000 kuna bruto, a ako imaju dodatne olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji, razgraničenje je na bitno većim iznosima.
Veća primanja – veća povišica
Primjerice, samac u Zagrebu sa 6000 kuna bruto plaće dobit će oko 37 kuna više, a samac s 12.000 kuna bruto plaće može očekivati povećanje od 264 kune! Osobama koje imaju olakšice povišica je niža jer su plaćali manje poreza. Što su primanja veća, viša je i povišica budući da su veća primanja relativno više opterećena poreznih davanjima. Inače, prosječna neto plaća isplaćena u studenom bila je 6756 kuna i na godišnjoj je razini povećana oko 2 posto. Ministar financija Zdravko Marić procjenjuje da veća primanja može očekivati oko 900 tisuća poreznih obveznika, većinom zaposlenih, sve zajedno mjesečno oko 166 milijuna kuna, odnosno godišnje oko dvije milijarde kuna! Uobičajeno je da se početkom godine povećava i minimalna plaća, pa od siječnja minimalac raste za 150 kuna, na 3400 kuna neto.
Procjenjuje se da minimalnu plaću prima oko 70 tisuća zaposlenih u tvrtkama, kod obrtnika te u samostalnim profesijama. Automatizmom je uz iznos minimalne plaće vezana i studentska satnica koja se povećava za nešto više od jedne kune na minimalnih 26,56 kuna za sat. HZMO javlja da u petak 8. siječnja, korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama počinje isplata mirovina za prosinac 2020. Od početka 2021. teče pravo i na isplatu nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina koje po drugom osnovu nisu ostvarile pravo na mirovinu. Njima će prva isplata za siječanj biti u veljači. HZMO kaže da su do 1. siječnja 2021. primili 4010 zahtjeva za isplatu nove nacionalne naknade za starije osobe, što je, zasad, pet puta manje od očekivanja. Zahtjevi se primaju od sredine prosinca, ali u HZMO-u kažu da se svakodnevno brojka povećava s obzirom na to da zahtjevi pristižu preporučeno poštom.
Najveći broj zahtjeva je u Područnoj službi u Zagrebu 798, u Osijeku 386, zatim u Područnom uredu u Vukovaru 296 te u Slavonskom Brodu 267 zahtjeva. Uz dob i 20 godina neprekinutog boravka u Hrvatskoj, osnovni uvjet za primanje te novčane naknade je dohodak kućanstava, koji po članu ne smije biti veći od 800 kuna. Osobe koje primaju socijalnu pomoć također mogu tražiti isplatu nacionalnu mirovine, no postoji bojazan da to mnogi neće učiniti jer je socijalna pomoć za starije od 65 godina 920 kuna. Također je i pitanje kako će se u svemu tome snaći starije osobe na područjima stradalim u potresu te hoće li u nevolji koja ih je zadesila uopće razmišljati o predaji zahtjeva. Ispostave mirovinskog osiguranja u Petrinji i Glini do daljnjega su zatvorene zbog oštećenja, no osim putem interneta svi zahtjevi vezani za ostvarivanje nekih mirovinskih prava mogu se na tom području besplatno predati i u poslovnicama Hrvatske pošte.
Novi model za strance
Od važnijih promjena tu je i novi model zapošljavanja stranaca. Ukida se model kvota za zapošljavanje stranaca, pa tvrtke koje žele zaposliti strance, prije nego što zatraže dozvolu za njegov boravak i rad, moraju dobiti prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti zapošljavanja stranca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada u HZZ-u, trebao bi trajati najviše 30 dana. Zakon je propisao i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu. Prethodne 2020. u Hrvatskoj je iskorišteno 40 tisuća novih radnih dozvola za strance.
VIDEO Markotić, Capak i Božinović cijepili su se protiv koronavirusa pred kamerama. Beroš: "Cijepit ću se kad ostanem bez imuniteta."
Sebi i prijateljima bogatunima su digli plaće za više od 1000 kn. Penzićima su objasnili da ove godine nema usklađivanja jer je tako izračunala hdz-ova statistika.