O odnosu prema useljenicima EU neka uči od pape

Kad se u listopadu dogodila velika tragedija ilegalnih useljenika na Lampedusi, u kojoj je život izgubilo 360 izbjeglica iz Eritreje i Somalije, predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso na otoku se zadržao dva sata, a iz ureda pape Franje poslali su devet tisuća kartica za telefon da se preživjeli mogu javiti kućama jer to im je tog trenutka bilo najvažnije. Ilustracija je to različitih odnosa prema useljenicima o kojima se moglo čuti na okruglom stolu organiziranom jučer u Zagrebu u povodu nove knjige Anđelka Milardovića “Stranac i društvo”, koja se multidisciplinarno bavi fenomenom stranaca i ksenofobijom.

– U procesu globalizacije Zapad je ekonomski dobitnik, ostatak svijeta ekonomski gubitnik, ali demografski je Zapad gubitnik i zato se može očekivati novi priljev stranaca, koji će svoju sreću potražiti tamo. Kako će se Zapad, posebno EU, odnositi prema useljeniku, temeljno je pitanje mira i izbjegavanje unutarnjeg rata kultura – kaže Milardović.

Odgovara prva zemlja

Otkako je Hrvatska dio EU, nije zgorega znati i da je u Uniji na snazi pravilo iz Ugovora o funkcioniranju EU prema kojem je za davanje azila odgovorna samo zemlja prvog ulaska pa, ako netko uđe najprije u Grčku i onda ode u neku drugu zemlju, ta ga zemlja ima pravo vratiti u zemlju prvog ulaska. To poseban teret stavlja na zemlje na granici Unije, na Grčku, za one koji ulaze kopnom, i na Italiju, za one koji putuju morem. O tome je govorila Iris Goldner Lang sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koja je podsjetila i na to da potpuno ukidanje granica između zemalja Unije nije baš uvijek na snazi. Francuska se zaštitila tako što je na granici blokirala vlakove u trenutku kad je talijanska Lampedusa bila preplavljena izbjeglicama. Osim toga, Nizozemska je uvela nadzorne kamere na cestama blizu granice, u Njemačkoj se zaustavljaju autobusi iz zemalja članica.

– Od koga se mi to štitimo – upitala je Emina Bužinkić iz Documente tvrdeći da Hrvatska nema integracijsku politiku. U raspravu se uključio i tamnoputi useljenik u Hrvatsku, koji je objasnio da u Hrvatskoj nema posla pa useljenici idu dalje.

Žrtve traffickinga

– Neka MUP ipak malo više otvori vrata – apelirao je. Da bi netko dobio azil, mora biti egzistencijalno ugrožen u svojoj zemlji, a u nas je, objasnila je Ines Krajčak, pomoćnica ministra unutarnjih poslova, puno više tražitelja azila koji samo traže bolji život i ulazak u EU.

– EU puno radi na rješavanju pitanja izbjeglica u Sredozemlju, postoji i task force Mediteran, kojem je cilj osigurati granice i migrante koji su često žrtva traffickinga – rekla je Krajčak.

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, ističe kako ljudi imaju pravo pobuniti se protiv nepravednog vladara i kako imaju pravo na potragu za srećom, kao što je to propisao američki ustav. Lampedusa je bila u središtu pozornosti zbog velike tragedije, ali ilegalni imigranti u Grčku prolaze slične kalvarije stalno. Kakav je odnos EU prema izbjeglicama, možda pokazuje i to što je u fondu za izbjeglice dvostruko manje novca nego u fondu za granice. Osim toga, predviđena je i pomoć u naravi, preuzimanjem izbjeglica, ali to se do sada ostvarilo samo jednom, kad se Malta nije mogla sama pobrinuti za golem broj izbjeglica.

Od 2014. Unija će imati dva fonda sa zajedničkom blagajnom teškom 10,9 milijardi eura, jedan fond je za azil i migrante, a drugi za unutarnju sigurnost. Moglo se čuti i drukčijih mišljenja, tako Jure Vujić iz Instituta za europske i globalizacijske studije kaže kako se Europa ne odnosi neprijateljski prema imigrantima, nego više nema mogućnosti za primanje.