Sudac Radovan Dobronić najviše je pažnje i najveći dio obrazloženja svoje presude posvetio onome što tročlano sudsko vijeće Visokog trgovačkog suda, u sastavu Jagoda Crnokrak, Marina Veljak i Branka Šabarić Zovko, nije razmatralo, a to je ponašanje banaka i njihov utjecaj na sklapanje kredita s valutnom klauzulom u švicarcima. Naime, zakoni o zaštiti potrošača (ZZP) sadrže odredbu da se pojedina ugovorna odredba može podvrći testu poštenosti “samo pod pretpostavkom da nije jasna, lako razumljiva i uočljiva”.
Za suca Dobronića ti kriteriji nisu bili ispunjeni, dok je VTS utvrdio da jesu, a u tom slučaju ne može se ispitivati je li takva odredba poštena pa onda nisu bitne ni okolnosti ugovaranja i istinitost tvrdnji o nesavjesnom i nepoštenom postupanju banaka. “Ovaj postupak se, naime, vodi radi utvrđenja da su određene ugovorne odredbe nepoštene te radi prekida korištenja i zabrane korištenja takvih odredaba ubuduće, a ne radi utvrđenja, prestanka i zabrane zavaravajućeg i agresivnog oglašavanja”, obrazloženo je. VTS tumači specifičnost zaštite kolektivnog interesa i vezanost suda tužbenim zahtjevom, a što je sudac Dobronić prekoračio, utvrđeno je. Banke su tvrdile da su i odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi (Sberbanka ih nema) bile jasne, razumljive i uočljive te savjesno korištene, no baš to što ih se moglo koristiti “i ovako i onako” VTS-u je presudno. Pritom nije važno kako su banke postupale, nego je li takva odredba nepoštena (i stoga ništetna) neovisno o tomu kako se primjenjuje.
Pozivanje na opće uvjete poslovanja s brojnim kriterijima ne samo da nije razumljivo prosječnom potrošaču nego nikomu. Promjenjive kamate (uz valutnu klauzulu) dovele su do neravnoteže na štetu potrošača u odnosu na bitan dio ugovora (kamate su cijena), što je uneseno isključivo na inicijativu banaka i protivno načelu savjesnosti i poštenja. VTS tumači da sud nije trebao utvrđivati koliko je rata kredita uvećana zbog tečaja, a koliko zbog kamate jer će se to utvrđivati “u postupku koji potrošač može osobno pokrenuti radi naknade štete utvrđene postupanjem banke”.
VTS je utvrdio da je sudac Dobronić iznosio i nepotrebna zapažanja pa i procesno griješio, ali VTS je ipak imao sve potrebno da presudi.
Iz 2007 god: " Na Visokom trgovačkom sudu ima još zanimljivih imovinskih kartica. Tako sutkinja Branka Šabarić Zovko ima u vlasništvu kuću u Zagrebu sa garažom i dvorištem na 128 čhv te pet stanova u Zagrebu. Sa suprugom je suvlasnica onog od 107 m2, a ostala četiri zajedno imaju više od 190 m2. Uz to na moru ima apartman od 44 m2, vozi Alfa Romeo 147 iz 2001. godine. Suprug vozi Kia Sorento, ima poslovni prostor od 18,5 m2 i plaću od 15.800 kuna. Nemaju nikakve kredite. "