LJUBLJANA - Nezadovoljni zakonom o privatizaciji željeznica i zakonom o povratu novca telefonskim pretplatnicima koji su morali dati za priključak, Slovenci se danas na referendumima izjašnjavaju o njihovim promjenama. Na tim temama oblikovane interesne skupine uspjele su prikupiti 40.000 potpisa birača i time ispunile uvjet da slovenski parlament raspiše referendum o zakonima koje je već prihvatio, a dio se biračkog tijela s njima ne slaže.
Protivnici zakona o privatizaciji državnih željeznica, predvođeni sindikatom željezničara, žele da željeznica i dalje ostane cjelovit sustav u vlasništvu države. Protive se zakonu koji predviđa razbijanje željeznice na tri dijela i privatizaciju. Boje se zatvaranja i ukidanja pruga, slabljenja i prestanka rada te prometne djelatnosti, odnosno velikog otpuštanja radnika.
Zagovornici referenduma o povratu novca za oko 150 tisuća telefonskih pretplatnika, koji su prije 20 godina morali platiti od 1500 do 10.000 njemačkih maraka za telefonski priključak, traže povrat cijelog iznosa, a ne samo dijela koji nudi vlada.
Potkraj ožujka Slovenci trebaju izaći na referendume o učlanjivanju njihove zemlje u NATO i EU. Dok ulazak Slovenije u EU odobrava većina državljana, takvu većinu nema i zahtjev politike da se Slovenija učlani u NATO. Nesigurna u rezultat tog referenduma, vladajuća je koalicija, bez potpore parlamentarne oporbe, odlučila raspisati savjetodavni referendum - čiji rezultati nisu obvezujući. U nagovaranje Slovenaca da uđu u NATO uključio se i glavni tajnik NATO-a George Robertson, koji će početkom veljače o tome govoriti zastupnicima slovenskog parlamenta, a njegov bi govor trebala prenositi nacionalna televizija.
Potporu najšire javnosti na referendumu traže i zaposlenici u trgovini koji se protive propisima koji ih tjeraju na rad nedjeljom za dodatnu naknadu od 40 tolara (1,3 kune) po satu. Za taj referendum oni tek trebaju prikupiti 40 tisuća potpisa, a predlažu da se, zbog nižih troškova, održi zajedno s referendumima o EU i NATO-u.
Vlado Zagorac