Kolumna

O sudbini Bjelorusije odlučuje Vladimir Putin

Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: Natalia Fedosenko/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: Valery Sharifulin/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
Foto: Natalia Fedosenko/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
Foto: Natalia Fedosenko/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
18.08.2020.
u 19:30
Čelnici EU sastaju se kako bi razmotrili bjelorusku krizu. EU može računati na jedino oružje, sankcije, koje nisu uvijek učinkovite
Pogledaj originalni članak

Postoji povratak na zone utjecaja koje su poslije hladnog rata i raspada Sovjetskog Saveza trebale nestati. Ruski predsjednik Vladimir Putin je sovjetski nostalgičar, a i dio Rusa drži kako je Staljin bio najveći vladar, a Gorbačov njonjo, pa ima i potporu drugih nostalgičara za veliki socrealistički imperij u svojim akcijama. Putin je silom pokazao da želi obnoviti zonu utjecaja, odnosno prostor oko Rusije na kojem će vladati njegovi istomišljenici. Tako je učinio u Gruziji 2008., a prije svega u Ukrajini 2014. prisvajanjem Krima itd.

Vječni bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko obratio se upravo Putinu za pomoć zbog prosvjeda u Bjelorusiji. Lukašenko se, samo da bi opstao na vlasti, skučio u krilo Putinu bez obzira na to što je između njih dvojice bilo i napetih situacija zbog želje Moskve da i formalno pripoji Bjelorusiju u neku federaciju. Lukašenko se opirao takvoj opciji, ali hoće li i ubuduće?

Putin sada može odlučiti između logike stvaranja “zone utjecaja” i spasiti Lukašenka ili ga pustiti da padne držeći kako “bjeloruska revolucija” nije prijetnja za geopolitičku ravnotežu. O toj procjeni ovisit će budućnost Bjelorusije. Možda ćemo prisustvovati ukrajinskom scenariju, a znamo da situacija u Ukrajini još nije riješena, ili armenskom, nakon kojeg je 2018. premijer postao Nikol Pašinjan, koji je primivši Putina koncem prošle godine kazao kako je “Rusija naš strateški partner i nadam se da će taj odnos sve više jačati”.

GALERIJA Prosvjed protiv Lukašenka na ulicama Minska

Foto: Natalia Fedosenko/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk
Foto: Valery Sharifulin/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
Foto: Natalia Fedosenko/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
Foto: Natalia Fedosenko/Newscom/PIXSELL
Opposition rally in Minsk, Belarus
Foto: VASILY FEDOSENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Opposition supporters protest against presidential election results in Minsk

Slike bjeloruskog naroda koji se bori za vlastitu slobodu obišle su svijet i ušle u povijest borbe za demokraciju. Slične slike viđali smo i drugdje, ali je uglavnom pobjeđivala sila realpolitike. Bjeloruski predsjednički izbori svakako su oštetili oporbu i nevjerojatnu Svjetlanu Tihanovsku kojoj stižu poruke potpore i iz nekih bivših realkomunističkih zemalja koje, kao Poljska, pamte svoju borbu za slobodu. Hoće li bjeloruski prosvjednici biti ostavljeni sami?

Izazov stoji i pred Europskom unijom čiji se čelnici sastaju u srijedu kako bi razmotrili bjelorusku krizu. EU može računati na jedino oružje – sankcije, koje nisu uvijek učinkovite. Baltičke zemlje i Poljska priželjkuju konkretniju akciju protiv Lukašenka, ali se sučeljavaju s prevelikim oprezom europskih zemalja koje se u takvim slučajevima uvijek podijele i gledaju svoje geopolitičke interese. Nitko ne želi umrijeti za Gdanjsk, govorilo se i kada je 1939. Hitler napao Poljsku.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar peacemaker
peacemaker
10:54 19.08.2020.

Rusija kao sljednica Sovjetskog Saveza je dvaput izvršila agresiju na Poljsku zatim Finsku te okupirala baltičke države,a to se prešućuje i opravdava jer je promijenila stranu istovremeno dok je i sama napadnuta.