UPUTILI ZAHTJEV

Oba doma Parlamenta BiH traže žurni kandidatski status po ubrzanom postupku

Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije održana zbog kvoruma
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije održana zbog kvoruma
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
22.06.2022.
u 17:15
"Duboko smo svjesni radikalnog pogoršanja međunarodnih političkih, gospodarskih i sigurnosnih prilika, koje opravdano izazivaju osjećaj neizvjesnosti i sigurnosne ugroze kod naše populacije, čije interese možemo zaštititi jedino ubrzanom integracijom u Europsku uniju", stoji u zahtjevu
Pogledaj originalni članak

Oba doma državnog Parlamenta BiH uputila su u srijedu zahtjev za dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini po ubrzanom postupku radi očuvanja stabilnost te zemlje i te su iskazali na važnost izbornih i ustavnih reformi kako bi se omogućila provedba izbornih rezultata.

Čelnici Doma naroda Dragan Čović i Zastupničkog doma Parlamenta BiH Nebojša Radmanović poslali su pismo Europskom vijeću uoči dvodnevnog samita na kojem se očekuje dodjelja statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji. 

U pismu koje je proslijeđeno i Europskom parlamentu, ministrima vanjskih poslova EU i Ujedinjenom Kraljevstvu, navodi se da izaslanici i zastupnici oba doma državnog Parlamenta jednoglasno traže da se BiH žurno dodijeli kandidacijski status.

"Naš zahtjev dolazi u vrijeme ozbiljnih izazova za europski kontinent. Duboko smo svjesni radikalnog pogoršanja međunarodnih političkih, gospodarskih i sigurnosnih prilika, koje opravdano izazivaju osjećaj neizvjesnosti i sigurnosne ugroze kod naše populacije, čije interese možemo zaštititi jedino ubrzanom integracijom u Europsku uniju", stoji u zahtjevu Parlamenta BiH.

Dodjelom kandidatskog statusa unaprijedila bi se stabilnost ove zemlje te perspektiva proširenja Europske unije na prostoru jugoistočne Europe, navode.

Čović i Radmanović upozoravaju u zahtjevu i na 'nužnost žurne izborne reforme i ograničenih izmjena Ustava BiH kako bi se omogućila neposredna provedba izbornih rezultata na sljedećim općim izborima'.

"Vjerujemo da žurnim ispunjavanjem prioriteta Bosnu i Hercegovinu znatno približavamo njezinu strateškom cilju, visokim europskim standardima vladavine prava i demokratske vladavine", stoji u dopisu.

Europska komisija predložila je da se Ukrajini i Moldaviji na zasjedanju Vijeća EU dodijeli status kandidata o čemu će se odlučivati na samitu u četvrtak i petak, a Slovenija je službeno predložila da i BiH dobije status kandidata čemu se priključilo još zemalja EU, među kojima Hrvatska.

Državni vrh Hrvatske dugi niz godina potiče ubrzano približavanje BiH prema EU, uz provedbu izbornih reformi čime bi se zajamčilo da hrvatski birači u toj zemlji presudno utječu na izbor svojih predstavnika u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Prije samita EU-a u četvrtak ujutro održat će se sastanak čelnika EU-a s njihovim kolegama sa zapadnog Balkana. Visoki dužnosnik EU-a, dobro upućen u pripreme samita rekao je da je Komisija 2019. objavila mišljenje o kandidaturi Bosne i Hercegovine s 14 ključnih prioriteta koje bi država trebala ispuniti za dobivanje kandidatskog statusa.

“Ali, od tada nismo vidjeli nikakve reforme niti ikakav pomak u BiH”, rekao je taj izvor.

Istaknuo je da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno primio čelnike parlamentarnih stranaka iz BiH, koji su usuglasili tekst pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”, ali da taj tekst nije bio prihvatljiv dvjema strankama iz Republike Srpske, a jedan stranački čelnik nije došao “iz razloga za koje još uvijek nemam objašnjenje”.

izvjestitelj za ulazak u eurozonu

Ovaj čovjek donosi ocjenu koja će Hrvatima promijeniti život: 'Spremni ste, sve je jasno crno na bijelo!'

- Hrvatska pažljivo upravlja javnim dugom, prije Covid pandemije nije bila u proceduri prekomjernog deficita, a nije ni sada. No, s obzirom na kaos u zdravstvu, i stalne potrebe za sanacijama, postoji sumnja da dugovi u zdravstvu nisu realno prikazani u dugu i deficitu. Postoje vrlo jasno pravila na europskoj razini o prikazivanju deficita, svaki trošak mora se uključiti u deficitu. Socijalisti u Europskom parlamentu voljeli bi to promijeniti i za neke kategorije troškova zažmiriti na jedno oko, ali to danas nije slučaj. Izvješće o konvergenciji jasno ističe da Hrvatska zadovoljava sve tehničke kriterije i preporučuje pristupanje europodručju 2023. godine. To je jasno, crno na bijelo.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.