DOVIĐENJA ORUŽJE

Obama i Medvedev produljili važnost dogovora o smanjenju naoružanja

Foto: AFP
Obama i Medvedev produljili važnost dogovora o smanjenju naoružanja
05.12.2009.
u 16:13
Samo nekoliko sati prije nego što je u petak u ponoć isteklo važenje dogovora START o ograničenju nuklearnog naoružanja, ruski i američki predsjednik objavili su produženje važenja dok se ne postigne novi dogovor
Pogledaj originalni članak

START 1 (Strategic Arms Reduction Treaty) potpisali su Mihail Gorbačov i George H. W. Bush (stariji) 1991., pet mjeseci prije raspada Sovjetskog Saveza, a nakon raspada SSSR-a naoružane zemlje sljednice (Ukrajina, Bjelorusija, Kazahstan) su bile nasljednice tog sporazuma prije nego što su se svojeg dijela nuklearnog oružja po Lisabonskom protokolu odrekle i predale ga Rusiji START 1 bio je ključan i za postizanje START-a 2 , koji je zabranio korištenje MIRV interkontinentalnih balističkih raketa (MIRV - Multiple independently targetable reentry vehicle), s više nuklearnih bojevih glava koje po ulasku iz orbite natrag u atmosferu šalju nuklearke na nekoliko različitih ciljeva, a potpisali su George H. W. Bush (stariji) i Boris Jeljcin 1993.

START, koji je ograničio broj interkontinentalnih projektila i bojevih glava na današnjih 3.696 amerčkih strateških (tj. spremnih za lansiranje na unaprijed određene ciljeve) i oko 10.000 taktičkih bojevih glava i ruskih 4.273 strateških i između 15 i 17 tisuća taktičkih, isticao je u ponoć 5. prosinca 2009. Intenzivni razgovori između američkih i ruskih komisija na naoružanje nisu dali rezultata (očekivalo se da će novi dogovor biti postignut do isteka starog, koji je omogućavao m,eđusobne inspekcije nuklearnih postrojenja), iako su se Barack Obama i Dimitrij Medvedev u srpnju u Moskvi načelno dogovorili da tijekom sljedećih sedam godina svedu broj nuklearnih bojevih glava svake strane na između 1.500 i 1.675.

Zbog nepostizanja sporazuma, starom START-u produljena je važnost dok se ne postigne novi, za koji bi onda mogli proći mjeseci dok ga ne ratificiraju i američki Kongres i ruska Duma. Produljenje pregovora je udarac, doduše ne previše težak, za Obaminu administraciju koja se nadala dobrim propagandim rezultatima ukoliko novi sporazum bude postignut prije 10. prosinca, kad Obama putuje u Europu da bi prihvatio Nobelovu nagradu za mir. No, jedan od kamenova spoticanja u dosadašnjim pregovorima bila su i američka očekivanja da će Rusija uzeti više učešća u obuzdavanju iranskih nuklearnih ambicija. Na to će se zasada morati još sačekati.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar trunchbull
trunchbull
16:34 06.12.2009.

Zaista divan pomak. Više neće imati nekoliko tisuća nuklearnih glava, nego oko tisuću.

Avatar miletiml
miletiml
17:53 05.12.2009.

bajke i basne