Vijest koja je sinoć odjeknula u SAD-u jest odluka predsjednika Baracka Obame o prihvatu najmanje 10.000 raseljenih Sirijaca u idućoj godini. SAD je pod pritiskom da se ta vodeća svjetska sila pridruži Europskoj uniji u prihvatu sirijskih izbjeglica pa je Obama broj povećao za 8.000 jer je isprva najavljeno da će primiti 2.000 njih.
Demokratski senator Illinoisa Richard J. Durbin, potpisnik je pisma zajedno s 14 drugih demokratskih senatora kojim od Obame traži da preuzme dodatnih 65.000 izbjeglica, navodeći kako je odluka o prihvatu 10.000 izbjeglica "korak u pravom smjeru".
U srijedu je državni tajnik John Kerry, na zatvorenom sastanku na Capitol Hillu, rekao je da bi ukupni broj izbjeglica mogao narasti na više od 100.000, s obzirom da je godišnji limit 70.000. Iz State Departmenta dolaze informacije da razliku od 30.000 izbjeglica neće činiti isključivo Sirijici, ali da će mnogi među njima to ipak biti.
Kerryja je potom ispravio glasnogovornik Bijele kuće John Earnest koji je rekao da su članovi Kongresa "pogrešno shvatili" Kerryja te da broj izbjeglica neće rasti na 100.000 iduće godine nego u godinama koje slijede.
Ključno je da izbjeglice u SAD neće moći doći alternativnim putevima kao u Europi nego isklučivo preko UN-a te da će proći rigorozne sigurnosne provjere. Oni koji žele doći u SAD moraju se prijaviti preko Ujedinjenih naroda, koji je prisutan u mnogim izbjegličkim kampovima, čime je Earnest destimulirao migrante na rizična putovanja i suradnju s krijumčarima ljudima.
Više od sedam milijuna Sirijaca je prognano zbog rata. UN-ov povjerenik za izbjeglice izjavio je da već imaju 18.000 zahtjeva za smještajem u SAD-u. Mnogi od njih su žrtve rata: preživjeli razna mučenja, osobe s posebnim zdravstvenim potrebama i domaćice. Više od polovice su djeca.
Objavom dluke Obama je izazvao niz reakcija i pokazao kako je izbjeglička kriza još jedno pitanje koje polarizira američku političku scenu. Podržavatelji su ovaj potez nazvali znakom koji ukazuje na snagu američke ekonomije i nacije, dok protivnici, republikanci, upozoravaju da Obama omogućuje ulaz u zemlju potencijalnim teroristima.
"Naš neprijatelj je islamski terorizam, a ti ljudi dolaze upravo iz zemlje u kojoj je terorizam nastao", rekao je newyorški republikanac Peter T. King. "Ne želimo još jedan "bombaški" bostonski maraton", piše New York Times.
John Earnest na to je odgovorio da će službe "temeljito pregledavati i provjeravati izbjeglice. Među njima su djelatnici National Counter Terrorism Centra kojeg vodi FBI Terrorist Screening Center. Oni provjeravaju sve baze podataka koje posjeduje DHS, odnosno Ministarstvo obrane i obavještajna zajednica. Postoje biografske i biometričke informaciije koje se prikupljaju o individualcima."
SAD je svojevremeno, u prijašnjim sukobima nudio prihvatiti desetke tisuća izbjeglica – 1979. ponudio je utočište za 111.000 Vijetanamaca, a 1980. je gotovo udvostručio broj na 207.000 primljenih. Otprilike u isto vrijeme SAD je prihvatio oko 120.000 kubanskih izbjeglica tijekom prvog dozvoljenog odlaska s otoka 1980. uz Castrovu dozvolu (Mariel boatlift).
Međutim, nakon napada na Blizance 11. rujna 2001. broj izbjeglica kojima je omogućen ulazak u SAD drastično je smanjen na tek 27.131. Brojka otad polagano raste pa je lani pistiglo 39.987 izbjeglica. Većini izbjeglica treba najmanje godinu dana, a često i dvije, da se prilagode sustavu. Za one koji bježe od rata i strahuju za živote, SAD više ne može pružiti više osim trenutnog utočišta, smatra Sarah Margon, direktorica vašingtonskog Human Rights Watcha.
"Sistem je preopterećen birokratskim zaprekama", kaže Morgan.
Njemačka razmišlja o prihvatu više od 800.000 izbjeglica, tisuće koji svakoga dana preplavljuju željezničke i autobusne postaje diljem Europe.
Čak je i Venezuela obećala prihvatiti 20.000 izbjeglica.
"Deset tisuća ljudi je sramotno mali broj u usporedbi s jačinom krize te činjenicom da je SAD dulji peroid globalni lider u tom sukobu", rekla je Eleanor Acer iz Human Right First, newyorške nevladine udruge.
Earnest je pohvalio njemačku Vladu i narod koji "demonstriraju iznimnu velikodušnost i gostoljubivost prema ljudima u očajnoj situaciji", a na pitanje može li se tim pridjevima pohvaliti SAD, Earnst je rekao da "izazov s kojim se Njemačka trenutno suočava potpuno je drugačiji od onog s kojim se susreće SAD".
Na Capitol Hillu, podjele oko toga kako odgovoriti na krizu gotovo su jednako oštre kao i one oko Iranskog nuklearnog sporazuma o kojem su senatori jučer glasali.
Senator Alabam Jeff Sessions (republikanac) rekao je da SAD mora pomoći izbjeglicama da se vrate kući što je moguće prije.
"Ne priželjkujem da se iz svake ratne zone stvaraju stotine tisuća, čak i milijuna izbjeglica koji bježe iz domovine u druge zemlje u kojima nikako ne bi mogli dostići izbjeglički standard", rekao je.
Senator Arizone, John McCain (republikanac), kaže da predsjednik Obama mora tražiti još novca od Kongresa kako bi se mogao nositi s krizom. "A možda bi trebao priznati i da je on sam kriv što se sve to dogodilo", rekao je McCain koji se zalaže za znatno snažniji vojni odgovor na sirijsku krizu.
"Životi tih ljudi su u njegovim rukama", rekao je McCain.
>> Sredili smo mediteransku rutu, sad treba balkansku
>> Ovo je 7 mjera predsjednika Europske komisije za rješavanje izbjegličke krize
10 000 samo?