Obećanja plaćala država

Obećanja župana svih hrvatskih županija koja su prije sedam godina dana pokojnom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, koji je od njih zahtijevao da se, koliko mogu, uključe u obnovu do temelja porušenoga Vukovara, ispunjena su djelomice. Do današnjeg dana donatori su uplatili 84 milijuna kuna, a za dovršenje započetih objekata utrošeno je 215 milijuna kuna.

Proračun
Razliku – 131 milijun kuna – kazao je dr. Ljudevit Herceg, pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka, platila je država iz svoga proračuna te tako nije bilo zastoja u obnovi vukovarskih objekata.
Neke županije, primjerice Zagrebačka i Grad Zagreb, posve su ispunile svoja obećanja. Naime, netom su sklopile donatorski ugovor, uplatile su sredstva potrebna za obnovu objekata u Vukovaru. Zagrebačka je županija sa 11 milijuna kuna financirala obnovu Crkve svetog Filipa i Jakova te franjevačkog samostana, a Grad Zagreb je uplatio 15 milijuna kuna za obnovu gimnazijske zgrade u Vukovaru. Tri milijuna kuna za obnovu poznatog vukovarskog vodotornja financirala je i Zadarska županija, ali on još nije dovršen jer ni prije rata nije bio u funkciji, a neće biti ni nakon što bude obnovljen jer će biti – simbol napaćenoga grada. Unatoč tome što je novac za njegovu obnovu stigao u Vukovar, on nije uzaludno potrošen, nego je preusmjeren u obnovu drugih objekata. A kad na red dođe obnova vodotornja, taj će se novac Zadarske županije nadoknaditi iz proračuna.
– Novac koje su uplaćivale županije slijevao se na isti račun i njime se financirala obnova objekata u Vukovaru prema prioritetima koje je odredio grad. Novac Zadarske županije upotrijebljen je za obnovu škola i vrtića, koji su imali prednost jer su nužni za normalno funkcioniranje grada i život njegovih stanovnika. Time smo omogućili Vukovarcima da na vrijeme dobiju objekte koji su prijeko potrebni u životu grada – dodaje Herceg.

Obveze
I proteklih se godina dosta pisalo o tome jesu li sve županije ispunile obveze prema Vukovaru, kojem su obećale pomoć prije sedam godina. Točan popis obećanja i uplaćena novca postoji u Ministarstvu i on se, kako su nam rekli, može vidjeti u Upravi za financiranje. No, zbog kašnjenja županija u ispunjavanju obećanog nije bilo zastoja u obnovi prioritetnih objekata – škola, sportskih dvorana, povijesnih zgrada... – jer je novac nadoknađen iz državnog proračuna. Neke županije, ističe Herceg, nisu posve ispunile svoje obveze zato što su i same bile pogođene ratnim razaranjem.
Inače, svake godine u Fond za obnovu Vukovara iz državnog proračuna slije se između 40 i 50 milijuna kuna za obnovu objekata. Od mirne reintegracije do danas samo je u obnovu stambenog fonda utrošeno milijardu i 400 milijuna kuna. Obnovljeno je 3200 stanova i 4700 obiteljskih kuća različite kategorije porušenosti. Međunarodna zajednica, koja se toliko hvalila svojim doprinosom u mirnoj reintegraciji i stvaranju suživota u Vukovaru, obnovila je oko 500 stanova, i to na samom početku dolaska hrvatske vlasti u okupirani grad. Da bi stambeni fond bio posve obnovljen, valja još sagraditi 1600 objekata. Radovi su u tijeku na 380 objekata, a za sljedećih 900 radi se projektna dokumentacija. Svi porušeni stambeni objekti trebali bi, ističe dr. Herceg, biti dovršeni tijekom 2007. godine.
Kad se sve zbroji, Hrvatska je u obnovu Vukovara do sada uložila gotovo dvije milijarde kuna. Osim stanova, u porušenom je gradu obnovljen i velik dio infrastrukture što se, kada čovjek dođe u Vukovar, na svu sreću – i vidi.