Običaji pravoslavaca za proslavu najvećeg kršćanskog blagdana

Vaskrs je najveći i najznačajniji hrišćanski praznik, koji se naziva i praznik nad praznicima i slavlje nad slavljima, jer svojim značajem prevazilazi sve druge svetkovine – kazuje nam mladi sisački paroh jerej Veselin Ristić, dok predstavlja običaje za pravoslavni uskrs koji ove godine pada 28. travnja, tjedan dana nakon katoličkog.

- Prazniku Vaskrsenja prethodi Veliki časni post koji se ogleda u duhovnom i tjelesnom podvigu, kroz usrdnije molitve i proslavljanje Boga. U vrijeme posta služe se i posebna bogoslužja, u prvoj nedjelji posta se čita pokajni kanon svetog Andreja Kritskog, služi se Liturgija pređeosvećenih darova, srijedom i petkom. Lazareva Subota ili Vrbica uoči praznika Cveti, koji uvijek padaju u šestu nedjelju Časnoga posta posvećena je uspomeni na vaskrsenje Četverodnevnog Lazara i na ulazak Kristov u Jeruzalem – opisuje jerej Ristić crkvene običaje uoči Uskrsa.

Na taj dan se u pravoslavne hramove unose mlade vrbove grančice koje se nakon liturgije i posvećenja dijele narodu i djeci te se obavlja trokratni ophod oko hrama. Grančice vrbe se odnose kućama i stavljaju pored ikona i kandila.

Na Veliki četvrtak se služi Sveta Liturgija, a navečer čitaju 12 evanđelja o stradanju Kristovu. Za vrijeme čitanja narod u crkvi kleči.

Od Velikog četvrtka pa do Vaskrsa ne zvone zvona u crkvama, već se udara klepetalima o dasku. Na Veliki petak, najtužniji dan u povijesti čovječanstva, kada se slavi uspomena na Kristovo raspeće u hramovima se popodne iznosi plaštanica. To je platno na kome je prikazano polaganje Isusovo u grob, i nju vjernici cjelivaju sve do Uskrsa. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašeni stol, koji simbolizira grob Kristov, ispred oltara. U nekim našim krajevima običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola“ – govori nam Veselin Ristić.

Na Veliki petak se obično farbaju jaja, jerej Ristić kazuje da se to čini u spomen na događaj kada je Sveta Marija Magdalena Mironosnica putovala u Rim da propovijeda Evanđelje, te je predala crveno jaje caru Tiberiju kao poklon.

„Tada ga je pozdravila riječima „Hristos Vaskrse“ , a crvena boja simoblizira Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, no crvena je boja ujedno i boja vaskrsenja jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti.“ – dodaje sisački paroh.

Na dan Uskrsa s hramova zvone sva zvona javljajući tako dolazak velikog praznika, vjerni narod odlazi u crkvu, i pričešćuje se na uskrsnoj liturgiji. Na posvećenje se nose i farbana jaja.

„Poslije liturgije, narod se međusobno pozdravlja riječima „Hristos Vaskrse!“ i „Vaistinu Vaskrse!“ i taj pozdrav traje sve do Spasovdana. I kod kuća se ukućani pozdravljaju tim pozdravom . Domaćin onda pali svijeću u kući, uzima kadionicu i tamjan te okadi sve ukućane , otpjevaju vaskršnji tropar ili pročitaju molitvu „oče naš“ i sjedaju za svečanu trpezu, proslavljajući praznik Vaskrsa.“ – završava opis pravoslavnih uskrsnih običaja paroh sisački Veselin Ristić.