Predstavnici veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, hrvatskih udruga iz Beča i ostalih austrijskih i hrvatskih gradova, posebice, Čakovca i Karlovca, gradišćanskih Hrvata, Skupštine Međimurske županije, Družbe „Braća Hrvatskog zmaja“ – Zmajski stol Čakovec, povijesne postrojbe Zrinske garde Čakovec, Matice Hrvatske, čakovečke Župe sv. Nikole biskupa i načelnici Zajednice hrvatskih općina, obilježili su u nedjelju 343. obljetnicu pogubljenja hrvatskih velikana i mučenika Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu. Zrinski i Frankopan su u tom gradiću, šezdeset kilometara južno od Beča, pogubljeni 30. travnja 1671. godine.
- Zrinski i Frankopan su izraz povijesne istine i neprolaznog sjećanja na velikane hrvatske povijesti koji su utrli put stvaranju današnje samostalne i europske Hrvatske - rekao je na prigodnog svečanosti u Bečkom Novom Mjestu hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, posebno zahvalivši Družbi „Braća Hrvatskog zmaja“ – Zmajski stol Čakovec i postrojbama Zrinske garde Čakovec na njihovom vjernom čuvanju hrvatske tradicije i uspomena na velikane hrvatske povijesti.
Bakota je istaknuo povijesni značaj obilježavanja ovog spomendana za mlade generacije Hrvata. Istoga mišljenja je i međimurski župan Matija Posavec koji je rekao da bez poznavanje vlastite prošlosti nema budućnosti. Osvrnuo se je na ideale nacionalnog ponosa i kulturne samosvijesti dvojice velikih vizionara koji su žrtvovali svoje živote suprotstavljajući se neprihvatljivom.
Pročelnik Družbe „Braća Hrvatskog zmaja“- Zmajski stol Čakovec Marijan Ramušćak podsjetio je na povijesno-političke prilike u kojima su Zrinski i Frankopan živjeli, na njihove živote i pogiblju. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjesnom groblju gdje so do 1919. godine bili posmrtni ostaci Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana i mjestu njihovog pogubljenja te prigodnim riječima i molitvama nazočni skup prisjetio se je hrvatskih velikana, odavši im počast. Misno slavlje u mjesnoj katedrali u Bečkom Novom Mjestu predvodio je Antun Hoblaj, dekan Donjomeđimurskog dekanata i župnik crkve sv. Jakoba u Prelogu. Obilježavanju 343. obljetnice Zrinskog i Frankopana bila je nazočna i ministrica savjetnica za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču dr. Zdenka Weber. Glazbeni okvir svečanosti dao je međimurski KUD Belica.
>>Zrinski i Frankopan - I papa tražio pomilovanje, ali su ih ipak pogubili
Povod za nezadovoljstvo Frankopana i Zrinskog bio je sramotni Vašvarski mir, sklopljen 10. kolovoza 1664. godine, kojim su Turci, premda poraženi u Monošterskoj bitki, od Bečkog dvora dobili pravo da zadrže sve do tada osvojene teritorije. Nezadovoljnici su stvorili savez nazvan Zrinsko-frankopanska urota, kojim su željeli umanjiti sve veći centralizam i apsolutizam hrvatsko-ugarskog kralja Leopolda I. Habsburgovca. Kad je, međutim, 1666. godine umro ostrogonski nadbiskup Đuro Lippay, a 1667. godine ugarski palatin Franjo Wesselényi, hrvatsko-ugarski savez oslabio je i na kraju se skoro potpuno raspao zbog različitih ideja i načina vođenja urote. Ubrzo je i bečki dvor, koji je provodio centralizam i apsolutizam ne mareći za prava hrvatskog naroda i obveze potpisane Pactom Conventom iz 1102. godine, sve saznao zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova. Dana 13. ožujka 1670. godine Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan odlaze u Beč da bi se opravdali caru, odnosno kralju, očekujući njegovo razumijevanje za hrvatsko nezadovoljstvo. Međutim, Leopold I. ih odmah daje uhititi i zatočiti u Bečkom Novom Mjestu. Nakon dugotrajne istrage Zrinski i Frankopan bili su osuđeni na smrt odsijecanjem glave i desne ruke. 11. travnja 1671. godine poseban sud optužio je Petra Zrinskoga da je htio postati vladar (što je značilo da je radio protiv Habsburgovaca), a Frana Krstu Frankopana da je pozvao na ustanak. U presudi Petru Zrinskome stajalo je kako je: "(...) htio biti ono što je Njegovo Veličanstvo, to jest nezavisni hrvatski vladar, te je stoga doista vrijedan da na glavu umjesto krune dobije krvnički mač". Neposredno prije izvršenja presude Leopold I. djelomično je uvažio njihovu žalbu i nije im trebala biti odsječena ruka. U Bečkome Novom Mjestu (Wiener Neustadt), dana 30. travnja 1671. godine Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su na opće zgražanje i zaprepaštenje hrvatske i ugarske javnosti, te čitave Europe. Dakle, kao i u Beogradu kada su eliminirani naše vođe, Radićevci u Skupštini. Sve je to ljudi isto Beograd, Budimpešta, Beč. Moje pitanje jesmo mi kada nekog od tako eliminirali?