Polaganjem vijenaca kod nekadašnje zgrade Borovo Commercea, gdje se 1991. godine nalazilo sklonište i pričuvna bolnica, danas je obilježena i obljetnica stradanja vukovarske četvrti Borovo naselje. Obrana ovoga dijela obrane Vukovara slomljena je dan nakon što je pao Vukovar. O stradanjima ovoga dijela grada govori i podatak da se 63 osobe iz Borova naselja i danas vode kao nestali od kojih se njih 48 nalazilo u Borovo Commerceu.
– Njihove obitelji žive u sadašnjosti ali liježu i ustaju u 1991. godini, rekla je predsjednica udruge Vukovarske majke Manda Patko. Dodala je da su te 91. godine mnogi Vukovarci bili osuđeni na smrt i to iz istih razloga zbog kojih i postoji Srpska radikalna stranka i zbog ideja Vojislava Šešelja, koje ponavlja i ovih dana, da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi.
– Mnogi danas pod izlikom prava na jezik i kulturu pokušavaju provesti poznati Memorandum SANU. Ipak, roditelji ubijenih i nestalih branitelja unatoč velikoj boli koju osjećaju nisu i neće se pretvoriti u osvetnike ali isto tako neće niti dozvoliti da bilo tko obezvrijedi žrtve njihovih najmilijih, rekla je Patko. Članica Vukovarskih majki i predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir istaknula je da su obitelji nestalih nezadovoljne tempom kojim se rješavaju pitanja nestalih.
– U dvije i pol godine broj nestalih osoba na području cijele Hrvatske manji je za 37 osoba. To je porazna situacija posebno kada se zna da se na popisu nestalih nalazi 938 osoba. Ovim tempom i načinom rada, i uz ovakve odnose sa Srbijom, ni naši praunuci neće saznati istinu, rekla je Alvir koja očekuje da bi se dio sudbina nestalih mogao riješiti kroz suđenja ili pak ako nekome proradi savjest. Misli da pitanje nestalih zapravo nikada u cijelosti neće biti riješeno, a da su razlog tome brojne skrivene grobnice ali i nagorjele i uništene kosti.
– Mnogo života odnijele su i vode Dunava, rekla je Alvir koja smatra da arhivi JNA kriju mnoge istine ali i da ne očekuje da će Srbija njih otvoriti.
– Nešto puno krupnije bi moralo da se dogodi da se ti arhivi otvore. Mišljenja smo i da je potreban snažniji pritisak na Srbiju, da im se pregovori sa EU uvjetuju objelodanjivanjem istine o nestalima, a ne da im dajemo prevedene dokumente radi dobrosusjedskih odnosa pri čemu za uzvrat ne dobivamo ništa, rekla je Alvir. I ove godine obljetnici stradanja Borovo Naselja prisustvovali su i članovi beogradske nevladine udruge Žene u crnom koje su položile vijenac. One su na godišnjicu sloma obrane Vukovara pozvale Vojsku Srbije, kao sljednicu nekadašnje JNA, da otvori svoje vojne arhive.
– Na taj način saznala bi se istina o nestalim, ubijenima i mnogim drugim stvarima vezanim za razaranja Vukovara. Svakako da ćemo nastaviti sa našim stalnim pritiscima prema Vladi i Vojsci Srbije kako bi promijenili diskurs države iz 90-ih godina vezan za organizirani državni zločin u Vukovaru. Velika je nepravda i uvreda nanesena žrtvama obitelji nestalih osoba koje do danas nisu saznale istinu. Pritisak međunarodne zajednice nedovoljan je da se otkriju svi podaci i otvore vojne arhive, rekla je Staša Zajović koja je koordinatorica Žena u crnom.