Šimo Zirdum, glavni radiološki tehnolog Odjela za magnetsku rezonancu i CT Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, sa suprugom, petogodišnjom kćerkicom i drugim djetetom na putu danas bi, kaže, vjerojatno bio u Irskoj da im država lani nije omogućila subvencioniranje pola rate kredita za kupnju kuće prvih nekoliko godina.
– Bit ću potpuno iskren i reći da bi najvjerojatnije otišli iz Hrvatske da nije bilo ove mjere koja nam je došla kao točka na i prevagnula da kažemo da ostajemo ovdje. U Dublinu sam proveo godinu dana 2016. i imao peterostruko veću plaću s dežurstvima nego u Zagrebu. Ogromne su razlike u plaćama, barem za moju struku. Ali zahvaljujući mogućnosti da prodamo stan, otplatimo kredite i kupimo putem APN-a kuću s dvorištem koju smo željeli kako bismo proširili obitelji, odlučili smo ostati jer je ovdje ipak kvalitetniji život. Tu su nam prijatelji, roditelji, poznanici i sve to čovjeka vuče da ostane – govori Zirdum, inženjer medicinske radiologije.
Potražnja pada
Država im subvencionira pola rate prve četiri godine, a kako supruga uskoro treba roditi drugo dijete, subvencioniranje rate kredita produljit će im se na još dvije godine.
Sukladno uvjetima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), stan u kojem su prije živjeli obvezni su prodati u roku od dvije godine i upravo ga prodaju mladom paru bez djece koji je podnio zahtjev za novi krug subvencioniranja kredita.
To da im država plaća pola rate kredita je, ne skriva Zirdum, fantastična mjera koja im je jako puno značila i bez koje, dodaje, ne bi išli na kupnju kuće. Ali svjestan je da su uz najbolju volju države plaće većini male, kupovna moć građana je slaba i plaće bi trebale porasti da mlade obitelji ostanu u zemlji.
Dosad je realizirano 2320 zahtjeva za subvencioniranje kredita za kupnju stana ili kuće odnosno gradnju kuće za mlade do 45 godina, no ove su godine promijenjeni kriteriji subvencioniranja. Lani su subvencije u čak 66% slučajeva iskorištene u najrazvijenijim gradovima i općinama, a najviše u Zagrebu (821).
S druge strane, tek 0,3% stambenih kredita subvencionirano je u najnerazvijenijim općinama i gradovima. Stoga će sada krediti za mlade biti subvencionirani prvih pet godina od 30 do 51% ovisno o indeksu razvijenosti gradova i općina, te još dvije godine za svako rođeno dijete. Gradovi i općine su po razvijenosti podijeljeni u osam skupina.
Zagreb se ubraja u 8. skupinu najrazvijenijih, pa će se ondje mladima subvencionirati 30% rate kredita prvih pet godina i još dvije za svako rođeno dijete. I dalje će se subvencionirati krediti do najviše 1500 eura po kvadratu odnosno maksimalno 100.000 eura kredita. Na 30% sufinanciranja rate kredita imat će pravo i mladi u Splitu, Rijeci, Varaždinu, Zadru, Dubrovniku, Makarskoj, Puli, Velikoj Gorici, Čakovcu..., u općinama Viškovo, Podstrana, Župa Dubrovačka, Konavle, Bol, Brela, Kostrena... koje su također u skupini najrazvijenijih gradova i općina.
Najveće subvencije od 51% predviđene su za najnerazvijenije općine poput Dvora, Kijeva, Ervenika, Biskupije, Babine Grede, Kistanja, Gradine, Okučana, Civljana, Ciste Provo, Donjeg Lapca, Žumberka..., no pitanje je koliko u njima uopće ima mladih. U najnerazvijenije gradove i općine ubrajaju se i Hrvatska Kostajnica, Slunj, Skradin, Topusko, Čaglin, Lišane Ostrovičke, Prgomet, Runovići, Davor, Kaptol, Strizivojna..., pa u njima mladi imaju pravo na 48% sufinanciranja rate kredita.
Na 45% subvencije kredita imaju pravo mladi u Belom Manastiru, Iloku, Kninu, Vrlici, Garešnici, Kutjevu, Trilju, Andrijaševcima, Zmijavcima, Brodskom Stupniku..., na 42% u Vrgorcu, Vukovaru, Županji, Imotskom, Otočcu, Petrinji, Belišću, Benkovcu, Galovcu...
Neujednačeni kriteriji
No sudeći po broju zahtjeva za subvencioniranje kredita koje je APN zaprimio od 3. do 6. rujna, njih tek 305, čini se da je odaziv znatno slabiji jer je lani samo u prvih sat vremena zaprimljeno više od 900 zahtjeva. Da mladima puno znači subvencioniranje kredita, svjedoči i obitelj Glušac iz Osijeka. Lani su kupili stan od 70 kvadrata na kredit od 15 godina, a u međuvremenu su dobili kćer.
– Da nije bilo ove subvencije, teže bismo došli do stana, kamata bi nam bila veća i zato nam je ova mjera jako puno značila. Rata kredita od prosinca nam je 3200 kuna, a država će nam plaćati pola rate šest godina jer smo u veljači dobili kćer – kaže Vjekoslava Glušac. Ona i suprug, oboje visokoobrazovani, više ne razmišljaju o odlasku iz zemlje. Vjekoslava radi u sigurnoj kući. Na pitanje planiraju li drugo dijete odgovara potvrdno i uz smijeh dodaje: “Možda i treće”.
– Ne umanjujući dobre namjere ove demografske mjere, ona ne može dati puni učinak bez cjelovite politike. Bez cjelovite strategije stambene politike za mlade i dizanja standarda učinci ove mjere bit će parcijalni i samo gašenje vatre. Hrvatska treba napraviti bilancu radne snage za srednji rok i oblikovati posebnu politiku za depopulacijske prostore jer su veliki gradovi manje ugroženi – zaključuje demograf Anđelko Akrap.
Inače, u obiteljima koje koriste mjeru subvencioniranja kredita dosad je rođeno 253 djece.
>> Pogledajte učenika koji spava na nastavi
ne plaća država nego svi mi porezni obveznici, i to oni koji su dizali loše kredite, odgajali djecu bez subvencija, a Vama je najbolje da odmah kupite kartu za Irsku ili očekujete da Vas i dalje subvencioniramo i u ostali aktivnostima, djeca..., plaća idr.