Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine objasnili su zašto su danas napustili Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Ministarstva zdravstva: "KoHOM ne želi sudjelovati u farsi u kojoj se ni ne razmatra niti jedna opravdana primjedba obiteljskih doktora te ih se dovodi pred gotov čin tako da se potpuno devastira, ionako ugrožena, struka obiteljske medicine. Obiteljski doktori više neće biti smokvin list za provođenje samovolje zdravstvene administracije!"
Kap koja je prelila čašu nova je obaveza koju predviđa zakonski prijedlog prema kojem bi obiteljski doktori trebali raditi i u hitnoj službi i na hitnim bolničkim prijemima. Večernjak je o tome pisao u utorak, a ministar Vili Beroš kazao je kako bi do takvog rada došlo samo u iznimnim situacijama.
KoHOM godinama upozorava na alarmantnu situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebice u obiteljskoj medicini, navode u svom priopćenju:
Ne samo na preopterećenost obiteljskih liječnika već i na činjenicu da već sada u Hrvatskoj imamo preko 100 timova obiteljske medicine u kojima nema liječnika, kao i na činjenicu da je realna mogućnost da zbog manjka specijalizacija i odlaska u mirovinu za pet do deset godina pola milijuna osiguranika ostane bez obiteljskog liječnika. Novi zakonski prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti kap je koja je prelila čašu, posebice u dijelu kojim obiteljskim doktorima nameću rad u hitnom prijemu!
O čemu je riječ? Obiteljski doktori oštro se protive prijedlogu kojima ih se obvezuje na rad u hitnoj medicini i na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Liječnici obiteljske medicine uz postojeće obveze rada u okviru ugovorenog radnog vremena (odnosno sklopljenog ugovora sa Zavodom), sudjeluju u radu COVID-19 ordinacija kao i u posebnim dežurstvima. Rad u hitnoj medicini bi trebao biti dobrovoljan. Drugim riječima, liječnik obiteljske medicine koji želi sudjelovati u radu hitne medicine trebao bi imati mogućnost sklapanja posebnog ugovora s tijelima iz ove odredbe koja organiziraju hitnu medicinu neovisan o njegovom ugovoru o radu (za domske liječnike) odnosno ugovoru sa Zavodom (za privatne zdravstvene radnike).
Obiteljski doktori ne slažu se s prijedlogom da zdravstveni radnici privatne prakse na traženje domova zdravlja obvezno moraju sudjelovati u osiguravanju dostupnosti zdravstvene zaštite u djelatnosti koju obavljaju. Navedenom odredbom se domovima zdravlja daju tolike ovlasti da su privatni zdravstveni radnici zapravo podčinjeni domovima zdravlja i praktički u tom dijelu imaju isti status kao i zaposlenici domova zdravlja.
Privatni zdravstveni radnici u ovom trenutku više nego dovoljno osiguravaju dostupnost zdravstvene zaštite i to u vidu obveze osiguravanja zamjene kada izbivaju iz ordinacije (bolovanje, godišnji odmor i sl.) kao i kroz redovan rad subotama ujutro te sudjelovanje u posebnim dežurstvima subotom popodne, nedjeljom, praznicima i blagdanima pa se postavlja pitanje u koje vrijeme bi još trebali raditi?! Nametanjem dodatne obveze rada u hitnoj medicini i dodatnim ordinacijama koje domovi zdravlja po vlastitom nahođenju mogu osnivati, zasigurno će doći do kolizije radnog vremena ugovorenog sa Zavodom ali i kršenja odredbi Zakona o radu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti zbog nepoštivanja dnevnog i tjednog odmora.
Obiteljskim doktorima nedopustiv je prijedlog da domovi zdravlja koordiniraju rad svih zdravstvenih djelatnika u svom području, te da ostane postojeća odredba: Dom zdravlja obvezan je uz odluku osnivača osigurati da u svakoj djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ima do 25 posto ordinacija. Naime, domovi zdravlja i do sada nisu poštivali navedenu odredbu zakona, a MiZ unatoč brojnim prigovorima i zahtjevima za provođenje nadzora do danas nije reagiralo na navedeno kršenje zakona stoga nije iznenađujuće da se sada ta odredba namjerava staviti izvan snage.
Međutim, izmjena ove odredbe tako da se domovima zdravlja daje neograničen broj timova u svakoj od djelatnosti u okviru primarne zdravstvene zaštite će biti krucijalan potez ovog ministarstva u daljnjem urušavanju primarne zdravstvene zaštite. Brojevi o specijalizaciji u obiteljskoj medicini su već sada poražavajući, a izmjenom ove odredbe koja će značiti onemogućavanje rada mladih liječnika u privatnoj praksi i zadržavanje postojećih liječnika u sklopu domova zdravlja će dovesti do daljnjeg deficita liječnika u djelatnosti obiteljske medicine i samim time urušavanja Mreže.
Naime, sukladno podacima HLK, 33 posto nositelja timova obiteljske medicine ima preko 60 godina, dok je prosječna starost 52 godine. Kad se k tome pridoda podatak da je 26 posto manje specijalizanata obiteljske medicine te značajan broj nositelja bez timova (kojih prema našim internim podacima trenutno ima čak oko 100) nedvojbeno se može zaključiti da kroz nekoliko godina veći broj stanovnika neće imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Imajući u vidu opisane negativne trendove, MiZ bi trebalo ozbiljno razmisliti o donošenju stimulativnih mjera za obiteljsku medicinu, a ne pridonositi njezinom urušavanju.
Znakovita je okolnost da se dozvoljava rad bolničkih doktora u privatnim praksama nakon rada u bolnicama, kao stimulativna mjera, a istovremeno se obiteljske doktore prisiljava na krpanje rupa u HMP i OHBP te im se onemogućava rad u privatnim ordinacijama koje usluge pružaju u potpunosti na teret HZZO te bez ikakvog financijskog opterećenja pacijenata. Obiteljski doktori traže zakonsko reguliranje rada u privatnoj praksi do 68. godine života bez posebnog odobrenja MiZ. Uzimajući u obzir činjenicu da na tržištu rada postoji značajan deficit liječnika te da istovremeno s druge strane postoji veliki broj liječnika starije životne dobi (pred mirovinu) ili s već navršenih 65 godina koji svake godine moraju posebno ishoditi suglasnost MiZ za nastavak rada, navedeni prijedlog za izmjenu ovog zakona vidimo kao efikasno rješenje koje će omogućiti daljnje ostvarivanje načela kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite pacijentima. Isto tako, treba imati u vidu i činjenicu da će svi liječnici s navršenih 65 godina života kao i do sada imati mogućnost ostvariti pravo na starosnu mirovinu ako više ne budu htjeli obavljati privatnu praksu.
Obiteljski doktori iznijeli su još niz primjedbi i konkretnih prijedloga vezane za navedene zakonske izmjene u cilju poboljšanja struke obiteljske medicine, za dobrobit pacijenata i liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prijedlozi obiteljskih doktora išli su u smjeru rasterećivanja doktora od nepotrebne administracije što bi im omogućilo više vremena za preventivni rad i praćenje kroničnih pacijenata. Jedino taj princip može osigurati stvarno jačanje primarne zdravstvene zaštite, osigurati kvalitetnu zdravstvenu skrb, smanjiti broj odlazaka na hitne prijeme, smanjiti liste čekanja, stope bolovanja, smanjiti kadrovski deficit i konačno, popraviti ishode liječenja i vratiti povjerenje u zdravstveni sustav.
Na žalost, ono što zakonodavac predlaže daleko je od toga i obiteljsku medicinu gura u potpunu propast. Svjedoči tome i činjenica da se, prema najavama, već u petak, 1. srpnja 2022. namjerava usvojiti zakonska odredba po kojoj će doktori biti dužni policiji prijavljivati vozače čime će im automatski biti oduzeta vozačka dozvola. Time se potpuno uništava odnos povjerenja između pacijenta i liječnika. Osim toga, u navedenom zakonskom prijedlogu, među ostalim se izmjenjuje i način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti vozača, a istodobno resorno ministarstvo nije definiralo koja bi to bila zdravstvena stanja koja trajno ili privremeno utječu na zdravstvenu sposobnost vozača za sigurno upravljanje motornim vozilom. Tim se otvara mogućnost da se zakonski sva odgovornost prebaciti na liječnike, odnosno da ih osiguravajuće kuće mogu teretiti u slučaju bilo kakve prometne nesreće", poručili su iz KoHom-a, kojeg su poduprli i Društvo nastavnika opće/obiteljske medicine (DNOOM) i Hrvatsko društvo obiteljskih doktora (HDOD) Liječničkog zbora.
Svi su oni zajedno farsa. 💩💩💩