Objava podataka o braniteljima je odavanje državne tajne

Ministarstvo obrane je sve podatke koji uopće postoje u njegovim arhivama proglasilo tajnom što znači da je objavom popisa branitelja na internetu počinjeno kazneno djelo. Tu informaciju potvrdio je kasno navečer ministar unutarnjih poslova, Tomislav Karamarko navodeći kako MUP surađuje s vojnom policijom. No, tijekom večeri ministar još nije mogao odgovoriti hoće li se civilna policija eventualno uključiti u potragu za “autorima” registra i na koji način.

U slučaju da MORH na popis branitelja nije stavio pečat tajne, objavom Registra vjerojatno ne bi bio prekršen ni jedan zakon.

Odvjetnica Jadranka Sloković, koja je obranila generala Rahima Ademija, kaže kako joj je bilo za očekivati da su podaci o braniteljima klasificirani, odnosno da je MORH sve informacije o ljudima koji su bili pripadnici oružanih postrojbi tijekom Domovinskog rata proglasio tajnima.

- U tom slučaju objava imena branitelja, te naziva postrojbe i vremena koje su u njoj proveli predstavlja kazneno djelo odavanja službene tajne - kaže Sloković.

Dodaje da se tako zaštićeni podaci ne smiju objaviti bez prethodnog dopuštenja Vlade koja bi u tom slučaju s Registra branitelja skinula oznaku tajnosti.

No, kada se postavlja pitanje eventualne povrede privatnosti, stvari stoje drugačije. Neki pravnici s kojima smo razgovarali pitali su se nije li objavom popisa branitelja povrijeđen Zakon o osobnim podacima, te Zakon o registrima, te zaključili da ako i jeste, onda bi to predstavljalo prekršaj, a ne kazneno djelo. Odvjetnica Sloković, međutim, u konkretnom slučaju ne vidi povredu spomenutih zakona.

- Objavljivanje same činjenice da je netko bio u nekoj postrojbi ne predstavlja ništa što bi moglo škoditi njegovoj časti ili ugledu pa da bi se time zadiralo u privatnost - kaže Sloković i dodaje da bi se kao zadiranje u privatnost moglo tretirati objavljivanje informacije o nečijoj invalidnosti ili nešto takvo što nije slučaj sa Registrom koji je osvanuo na internetu.

Također spominje da nisu obljavljeni niti bilo koji drugi podaci uz pomoć kojih bi se mogao utvrditi identitet osobe (adresa, JMBG, datum rođenja...) pa se stoga ne bi moglo raditi ni o povredi Zakona o osobnim podacima.

O tome jesu li objavom Registra branitelja povrijeđena ljudska prava razgovarali smo i s bivšom sutkinjom Ustavnog suda, Agatom Račan. Govoreći strogo s aspekta ljudskih prava, A. Račan kaže da su na internetu objavljene činjenice i da tu nema govora o ugrožavanju ljudskih prava.

- Tko može reći da je Domovinski rat nešto što bi značilo povredu ljudskih prava - pita bivša ustavna sutkinja, navodeći kako bi se o pitanju ljudskih prava moglo govoriti samo kada bi se radilo o objavi podataka koji bi u javnosti izazvali pitanja i neugodnosti, ali činjenica da je netko u određenom periodu branio zemlju to nije.

Pitanje povrede Zakona o zaštiti tajnosti podataka i kaznena odgovornost koju potencijalno kroz stavljanje Registra na internet vidi odvjetnica Sloković za A. Račan je također drugo pitanje koje se ne može vezivati za povredu ljudskih prava.

- Uostalom, ne znam zašto bi status branitelja bio tajna. Pa objavljuje se tko je sve bio branitelj, a ne tko je iz toga izvukao kakve privilegije - kaže Sloković.

Za Zorana Pusića iz Građanske organizacije za zaštitu ljudskih prava ipak se ovdje radi o povredi ljudskih prava. - Riječ je o privatnim osobama i premda sam za objavu Registra, mislim da je prije trebalo dobiti odobrenje većine branitelja - kaže Z. Pusić. Dodaje kako smatra da imamo pravo znati tko su sve bili branitelji, posebno stoga “što ih imamo više nego je Napoleon imao vojske kada je osvojio Moskvu”, ali da unatoč svim razlozima za objavu na prvo mjesto ipak treba staviti pravo na privatnost ljudi koji nisu javne osobe.