Plenković: Hrvatska jasno mora osuditi režim između 1941. i 1945. godine

– Mislim da smo u ova tri mjeseca i deset dana bili na tragu našeg izbornog programa. Forte ove vlade bit će politička stabilnost države pogotovo nakon 2016. godine.  Moram istaknuti da sam zadovoljan s angažmanom ministara i zastupnika – rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije održanoj nakon sjednice Vlade.

– Napravili smo racionalan i kvalitetan proračun koji jasno signalizira prioritete ove Vlade – rekao je Plenković.

Rekao je kao su oni prva vlada koja je institucionalizirala pitanje demografije. 

– Mislim da je plan rasterećenja gospodarstva jedan od jakih napora Vlade – izjavio je Plenković.

– Želim istaknuti da smo usvojili i plan gospodarenja otpadom koji je prema mome mišljenju bitan – rekao je premijer.

Ponovio je kako od ministara očekuje maksimalan angažman te da su od prvog dana krenuli "bez imalo oklijevanja". Rekao je i kako je tim koji je okupio u stanju suočiti se sa svim zadaćama koje su pred njima. Naveo je i kako je duboko uvjeren da je smjer koji su zacrtali dobar za Hrvatsku.

Pravednost i solidarnost

Na pitanje jesu li zanemarili predizborna obećanja, odgovorio je:

– Mislim da apsolutno nismo zanemarili obećanja. Porezna reforma dobra je za sve građane – rekao je Plenković i dodao da su ovom reformom građani zapravo profitirali. 

– Pravednost i solidarnost može se prepoznati u svim odlukama koje smo donijeli – rekao je Plenković.

Dodao je i kako bi sastav i referentni okvir za djelovanje Povjerenstva za suočavanje s prošlošću trebali biti poznati do kraja veljače.

Na povjerenstvu radimo vrlo temeljito i studiozno, razgovaramo s nizom stručnjaka i proširili smo krug ljudi za koje želimo da budu uključeni, kazao je Plenković na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

Istaknuo je i da osobito sada, nakon povratka s puta u Izrael, gdje je odao počast žrtvama holokausta i gdje je razgovarao s nizom najviših izraelskih dužnosnika "Hrvatska mora tražiti konsenzus i odrediti se prema pitanju prošlosti, totalitarnih režima 20. stoljeća, jasno osuditi režim između 1941. i 1945 godine, dakle ustaški režim tijekom kojeg su počinjeni brojni zločini, ali isto tako na trezven način analizirati sve ono što se dogodilo nakon 1945. godine".

Ta rasprava, kaže premijer, nije nikada temeljito provedena u modernoj Hrvatskoj.

Istaknuo je i kako je za Vladu temelj model moderne hrvatske države obrambeni i pravedni Domovinski rat te da u tom kontekstu sada "na platformi dijaloga možemo doći do kvalitetnih rješenja kojima bi se ta pitanja stavila na raspravu najstručnijim ljudima iz različitih disciplina i time zatvorila još uvijek prijeporna pitanja povijesti 20. stoljeća".

Kada sve to bude spremno, a to će, očekuje premijer, biti do kraja veljače, izaći će se u javnost s referentnim okvirom za rad tog povjerenstva i s imenima ljudi koji će u njima sudjelovati.

Mogu reći da je interes prilično velik, ali s obzirom na to da su to još razgovori, dopuste da u javnost iziđemo s informacijama tek kada sve bude dogovoreno, zaključio je Plenković.

Pitanje o INA-i

Plenković je ponovio da je rok za ulaganje žalbe na odluku arbitražnog suda u Švicarskoj u predmetu Ina-MOL 1. veljače te da nema nikakvog kašnjenja s time, a da se istodobno nastavljaju i sve aktivnosti na arbitraži koja se vodi u Washingtonu. 

"Rok za podnošenje žalbe pred švicarskim sudom je 1. veljače. Dakle, nema nikakvog kašnjenja, naš pravni tim vrlo detaljno na tome radi, uložit će one argumente koji su mogući i dopustivi s obzirom da je riječ o arbitražnoj odluci i ona ima jedan specifičan okvir na što sve stranke u arbitraži mogu žaliti. Istodobno se priprema i nastavak aktivnosti na drugoj arbitraži koja je u Washingtonu", kazao je premijer na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

 Upitan ima li u kontaktu s mađarskom stranom dojam da je MOL spreman prodati svoj udio u Ini, Plenković je kazao da bez toga ne bi niti bilo odluke da se ide u vraćanje Ine u hrvatsko vlasništvo.

 "Da ja kao predsjednik Vlade nisam stekao nedvosmislen dojam o tome da je mađarska strana spremna i želi prodati svoj udio u Ini, onda niti jedne od ovih odluka koje su slijedile ne bi bilo. Dakle, to je bilo prethodno pitanje, mislim da je to svima jasno, a ako nije bilo bi dobro da bude“, odgovorio je Plenković.

Istaknuo je i da je Ina jedna od najkompleksnijih i političkih, i gospodarskih, i financijskih, i pravnih pitanja kojima su se bavile brojne hrvatske vlade, svaka na svoj način. No, ističe, on toj temi pristupa „s poprilično komotne pozicije“.

"Osobno nisam imao nikakve veze s niti jednom odlukom koja se o Ini donijela do sada i mogu joj pristupiti na racionalan način, način koji je po mom dubokom uvjerenju i uvjerenju moje Vlade u interesu hrvatske države", rekao je.

Naglašavajući da je pitanje energetske sigurnosti jedno od kapitalnih pitanja budućnosti svijeta, Europe i Hrvatske, Plenković je kazao i da je "imati nacionalnu kompaniju koja ima i rezerve i nafte i plina u interesu svakoj zemlji i malo tko se s time ne bi suglasio".

 No, ističe Plenković, sve što se događa oko Ine - pravni procesi pred hrvatskim sudovima i dvije arbitraže, ne može se voditi sto posto transparentno "jer ih morate voditi u diskretnoj komunikaciji sa zastupnicima, vodeći računa o interesima države".

Osvrnuo se i na savjet za pregovore s MOL-om, podsjetivši da je njegova zadaća pronaći najbolji, najprihvatljiviji model za otkup dionica Ine, a da se ne generira javni dug.

"Danas smo imali (na sjednici Vlade) strategiju upravljanja javnim dugom i vidite koliko je taj aspekt bitan za kreditni rejting, i poziciju i imidž Hrvatske kao države, i to će biti jedan od najbitnijih aspekta kada budemo definirali kojim putem ćemo ići. Saslušat ću sve prijedloge, ali od svih prijedloga koje sam čuo do sada, nisam primijetio da bilo koji osim IPO-a HEP-a na način kako smo mi rekli, ne generira javni dug", ocijenio je premijer, ponovivši da je ta opcija po njemu i dalje najprimjerenija.

No, kaže, oko tog će se pitanja tražiti konsenzus.

Odgovarajući na pitanja novinara, kazao je i da su kontakti s mađarskom stranom kontinuirani, da su trenutno na diplomatskoj razini te da će se "kada konsolidiramo sve naše pozicije, pristupiti i formalnijoj fazi razgovora".

O Barišiću

Pregledao sam sve verzije članka koje su izlazile i mislim da je tu ispravno reći da se po načelu svrsishodnosti sitnicama na treba baviti na ovaj način, rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice. 

Ministar Barišić je to objasnio, Vlada je usvojila stav koji će prezentirati Saboru. Institucije Sveučilišta u Splitu i Zagrebu su autonomna i o tome su izrekla svoj stav. Odbor koji je to debatirao tek kada je Barišić postao ministar, a ne prije, je odjednom postao top tema, dodao je Plenković.

Mislim da Barišić ima iskustva u domeni obrazovanja i da tu epizodu treba što prije ostaviti iza sebe, što želim i ja, jer ćemo vrlo brzo prionuti nastavku reformi obrazovanja na način da pluralistički uključimo ljude i iz drugih stranaka, uključivši i oporbu koja pokreće ovaj postupak izglasavanja nepovjerenja. Ali to neće proći, on ima moju podršku, zato što smatram da je ovakav disproporcionalan napad puno širi i ima neku drugu metu, nego što je sam ministar znanosti i obrazovanja, ocijenio je premijer Plenković.

Plenković je suradnju s Mostom ocijenio s vrlo dobar (4) tako da se , kako je rekao, može još poboljšati.

Susret s Bernardićem

Komentirajući izvješće Amnesty Internationala o korupciji u Hrvatskoj, Plenković je rekao kako korupcija nije svojstvena samo Hrvatskoj, jer je naročito pogodila zemlje u tranziciji, iako je ima i u razvijenim zemljama. Svako izvješće treba pažljivo i temeljito analizirati i sve institucije koje su zadužene da djeluju preventivno i za kazneni progon protiv onih koji se bave koruptivnim radnjama trebaju raditi svoj posao.

U Hrvatskoj su, što se tiče utjecaja Vlade, te institucije na vrlo visokom stupnju neovisnosti, uključujući i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje ima svoje nadležnosti i sve što bude tražilo, siguran sam da će dobiti u roku i cjelovito, kazao je premijer. 

Upitan o dugu koji generira sustav zdravstva rekao je kako ministar zdravstva Milan Kujundžić ima zadaću da cijeli sustav učini racionalnim i da vidi kako se može prevenirati njegovo povećanje. Zajedno s državnim tajnikom i uz potporu cijele Vlade i Ministarstva financija tražit će rješenja koja bi zaustavila taj trend, kazao je premijer.

Na upit hoće li se uskoro sastati s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, Plenković je rekao da imaju kontakte i da će razgovarati kad dođe pravi trenutak. SDP je danas održao jednu žestoku presicu i kritiku rada Vlade, to je njihov posao. Vrlo sam stabilan i siguran u ono što radimo, ponosan na angažman svojih ministara i u demokraciji svatko ima pravo artikulirati sva stajališta  i kritiku drugih. Imamo odgovoran posao i ako dobijemo potporu političkih protivnika dobro, ako ne, a stvari idu u dobrom smjeru, bit ću i na taj način zadovoljan, kazao je premijer.

>> ANKETA Pitamo vas! Koju ocjenu dajete Vladi za prvih 100 dana?

Dokument o radu Vlade

Prošlo je 100 dana od kada je Vlada Andreja Plenkovića došla na vlast. Plenković je na današnjoj sjednici rekao kako je to razdoblje bilo intenzivno te je zahvalio svima na učinjenom uz poruku da očekuje još veći angažman u budućnosti.

Vlada je u povodu 100 dana vladavine objavila i dokument u kojem je navedeno što su sve postigli do sada.

U dokumentu, objavljenom na internetskoj stranici, Vlada ističe da su u prvih 100 dana, uz osiguranu političku stabilnost zemlje, pokrenute reforme usmjerene na gospodarski rast, pravnu sigurnost i društvenu solidarnost.

 Iz Banskih dvora ističu da je donesen kvalitetan i racionalan proračun koji omogućuje ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske.

 U cjelovitoj poreznoj reformi smanjeni su porezi na dohodak i na dobit, a plaće su povećane. Istodobno su osigurana sredstva za znatno povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada.

 Navode i da je povećan proračun za znanost i obrazovanje te da su znatno povećana sredstva za hrvatske branitelje, kao i obrambeni proračun nakon niza godina smanjenja.

 Poboljšan je postupak javne nabave i razrađen plan za rasterećenje gospodarstva kako bi 2017. bila godina poduzetništva i daljnjeg gospodarskog oporavka.

 Navode da su osigurana sredstva za potporu razvoja hrvatskog sela, a pojačanim nadzorom zajamčena je zdravstvena ispravnost hrane.

Među ostalim, Vlada ističe i da je s ciljem povećanja učinkovitosti javne uprave donesen poseban akcijski plan, a poduzete su i mjere za učinkovitije upravljanje državnom imovinom osnivanjem novog ministarstva.

>> Vlada podržala Barišića: Predlažemo Saboru da ne donosi odluku o iskazivanju nepovjerenja