Slovensko ministarstvo financija u ponedjeljak je u više dnevnih listova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini objavilo poziv deviznim štedišama Ljubljanske banke da od 1. prosinca počnu ulagati podneske za povrat stare devizne štednje koja im nije bila dostupna od raspada nekadašnje SFRJ, a hrvatski štediše po svemu sudeći prve će doći na red za isplatu.
Zahtjevi za povrat štednje primat će se od 1. prosinca ove do 31. prosinca 2017. godine.
Riječ je o sredstvima koje je Slovenija dužna vratiti prema lanjskoj presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Ta zemlja je ove godine prihvatila zakon kojim je implementirala presudu Europskog suda, po kojoj je odgovorna za isplatu nepodmirenih štediša državne Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH.
Računa se da ih je u Hrvatskoj oko 130.000 i da će povrat njihovih sredstava ići brže jer će se verifikacija zahtjeva štediša nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo, kako upozorava slovensko ministarstvo financija, početi provoditi tek nakon dobivanja kompletne dokumentacije te banke od vlasti u BiH, o čemu se još uvijek vode pregovori.
Na zaprimanju zahtjeva štediša radit će 30-ak službenika koji su za tu zadaću posebno zaposleni. Računa se da će prvi štediše biti podmireni u drugom kvartalu sljedeće godine. Rok za donošenje rješenja je tri mjeseca od podnošenja potpune dokumentacije pojedinog štediše. Ukoliko se on složi s informativnim izračunom koji mu bude poslan i ne odluči se za dodatni upravni postupak, sredstva bi mu na osobni račun bila uplaćena u roku od 30 dana, navodi ministarstvo financija.
Slovenska vlada ocjenjuje da će za podmirenja svih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije biti potrebno ukupno 385 milijuna eura, te da će se na okončanje spora sa Slovenijom odlučiti i oko 8000 štediša Ljubljanske banke čijih 160 tužbi je još u postupku pred sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
>> Nakon više od 20 godina čekanja Slovenija kreće u povrat štednje Ljubljanske banke
Tu bi trebala stati nasa Vlada i reci da to tako ne moze. Je da su tesko nesposobni, pa ce morati slijedeca. Naime uslijed ratnih djelovanja masa ljudi je ostala bez svojih knjizica, a ljubljanska banka perfidno poziva ljude, umjesto da sama salje pozive, racunajuci na to da su ljudi izgubili svoje knjizice, odnosno dokaze o stednji za vrijeme rata.