Izašla je rang-lista najboljih 1500 sveučilišta na svijetu, QS World University Ranking za 2025. godinu, koju je provela britanska analitička kompanija Quacquarell Symonds. Ovo je jedino rangiranje koje stavlja naglasak na zapošljivosti i održivosti, prenosi Srednja.hr. Najbolje rangirano hrvatsko sveučilište je Sveučilište u Zagrebu. Nalazi se na zbirnoj poziciji od 651 do 660 mjesta. Uz njega su još tri hrvatska sveučilišta, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Splitu, na zbirnoj poziciji od 1201 do 1400 mjesta.
Od susjednih sveučilišta najbolje je rangirano slovensko Sveučilište u Ljubljani koje se našlo na 596. mjestu. Sveučilište u Mariboru smjestilo se na zbirnoj poziciji između 901. i 950. mjesta, a Sveučilište Primorska između 1201. i 1400. mjesta. U Srbiji najbolje mjesto zauzelo je Sveučilište u Beogradu, a slijede ga Sveučilište u Novom Sadu između 1201. i 1400. mjesta i sveučilišta u Kragujevcu i Nišu na zbirnoj poziciji između 1201. i 1400. mjesta. Na listi se nalazi samo jedno bosanskohercegovačko sveučilište, Sveučilište u Sarajevu koje se smjestilo između 1001. i 1200. mjesta.
Na vrhu ljestvice, već 13. godinu zaredom, nalazi se Massachusetts Institute of Technology. Drugo mjesto zauzeo je Imperial College London, a treće Sveučilište u Oxfordu. Ovogodišnji kriteriji bili su: akademska reputacija, reputacija poslodavca, omjer studenata i nastavnog osoblja, znanstveni citati po sastavnici, udio inozemnog nastavnog osoblja, udio inozemnih studenata, uključenost u međunarodne istraživačke mreže, ishodi zapošljavanja i održivost.
Sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja, Marija Brajdić Vuković, istaknula je da ljestvica ipak ima problema. Prvi je što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, a ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore.
"Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom", objasnila je Marija Brajdić Vuković.
GALERIJA Na razini smo Talijana, Slovenaca i Srba: Hrvatski 15-godišnjaci ispodprosječni u kreativnom mišljenju