sve veći inflatorni pritisci

Objavljena ljestvica ekonomske konkurentnosti: Danska prvi put na vrhu, a Hrvatska najviše skočila!

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Objavljena ljestvica ekonomske konkurentnosti: Danska prvi put na vrhu, a Hrvatska najviše skočila!
15.06.2022.
u 08:04
Nema većeg porasta za Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku, ali istočna Europa doživljava uspon konkurentnosti, prosječna pozicija konkurentnosti porasla je na 40. mjesto (za dva boda više od 2021.).
Pogledaj originalni članak

Napori da se ograniči utjecaj tvrtki na okoliš mogli bi biti osujećeni zbog sve većih inflatornih pritisaka i geopolitičkih sukoba, tvrdi se u podacima IMD-ove svjetske ljestvice konkurentnosti za 2022., prema kojoj Danska po prvi put preuzima vodstvo. Inflatorni pritisci imaju veći utjecaj na poduzeća, a time i na konkurentnost nacionalnih gospodarstava – od zabrinutosti oko emisija stakleničkih plinova i socio-ekonomskih razlika, otkrila je ovogodišnja IMD-ova Svjetska ljestvica konkurentnosti (WCR).

"Pokazalo se da inflatorni pritisci utječu na većinu proučavanih gospodarstava", rekao je Christos Cabolis, glavni ekonomist u Svjetskom centru za konkurentnost (WCC). "Drugi globalni izazovi koji utječu na konkurentnost zemalja uključuju varijante COVID-19 koje se pojavljuju s različitim intenzitetom u odnosu na broj zaraženih diljem svijeta; različite nacionalne politike za bavljenje COVID-om (od politika 'nulte tolerancije COVID-a' do politike udaljavanja od teme COVID-a'); i invazija Rusije na Ukrajinu.”

Danska je na prvom mjestu, po prvi puta u 34-godišnjoj povijesti ljestvice, nakon što je 2021. godine zauzela 3. mjesto. Imala je izvanredne rezultate u čimbenicima poslovne učinkovitosti (1.) te produktivnosti i učinkovitosti (1.), a od pod-čimbenika, u praksi upravljanja (1.) Švicarska je pala na 2. mjesto, a Singapur se vratio na 3. mjesto (s 5.).

"Danska je digitalno najnaprednija zemlja na svijetu i sada zauzima prvo mjesto zahvaljujući dobrim politikama, prednostima koje ima kao europska država, jasnom fokusu na održivost i poticaju svog agilnog poslovnog sektora", rekao je profesor Arturo Bris, ravnatelj World Competitivness Centre (WCC).

Hrvatska je doživjela najveći ovogodišnji rast, pomaknuvši se s 59. na 46. mjesto, napredujući po svim čimbenicima konkurentnosti. To bi moglo biti povezano s poboljšanjem poslovnog raspoloženja zbog nadolazećeg pristupanja zemlje europodručju, istaknuli su iz Svjetskog centra za konkurentnost (WCC).

"Raduje nas iznimni rast Hrvatske na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti (WCR), s 59. na 46. mjesto ove godine. Nakon dvije pandemijske godine i dva razorna potresa, ovakav rast veseli i pokazuje iznimnu otpornost hrvatskog gospodarstva. Očekivane prednosti ulaska u europodručje, Schengenski prostor, ali i proces pristupanja OECD-u, doprinijele su pozitivnim promjenama u hrvatskom gospodarstvu koje je zabilježila Svjetska ljestvica konkurentnosti",  istaknuo je v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, dr.sc. Ivan Mišetić.

Nema većeg porasta za Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku, ali istočna Europa doživljava uspon konkurentnosti, prosječna pozicija konkurentnosti porasla je na 40. mjesto (za dva boda više od 2021.).

Inflatorni pritisci pojačavaju probleme koje je stvorio COVID

Podaci o inflaciji izračunati za ovu ljestvicu uključivali su inflaciju potrošačkih cijena preuzeti iz Svjetskog ekonomskog pregleda MMF-a za razdoblje 2021. koji bilježi samo dva gospodarstva s negativnom inflacijom – i prognozu inflacije, iz istog izvora, koja više nije zabilježila negativnu inflaciju bilo gdje.

"Ovi rezultati su u oštroj suprotnosti s podacima koje smo procijenili u posljednjih nekoliko godina. Jasno je da inflatorni pritisak sada pojačava ionako problematična uska grla u lancu opskrbe diljem svijeta", dodao je Cabolis, glavni ekonomist (WCC).

Osim toga, sami rukovoditelji sada smatraju da inflatorni pritisci, geopolitički sukobi i uska grla u lancu opskrbe utječu na njihovo poslovanje više od propisa o emisijama stakleničkih plinova i društveno-ekonomskih nejednakosti.

"Ovo kratkoročno preslagivanje prioriteta može dovesti do zanemarivanja dugoročnih trendova, poput onih vezanih uz održivost okoliša što bi moglo imati ozbiljan globalni utjecaj", rekao je José Caballero, viši ekonomist u WCC-u.

Video: Iskustva Zagrepčana: Razgovarao sam s operaterom Holdinga tri minute i to me stajalo 100 kn.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

KO
koraknaprijed
08:32 15.06.2022.

A joj kako će to teško pasti na srca Grmoje,Kiki na,Ahmetovicke,Dalije,Grbina i ostalih" ekonomskih strucnjaka", ? Za vrijeme ove vkade mirovine su porasle kao nikada u povijesti ni zuc od gornje " elite",Kreditni rejting 2 puta podignut,nezaposlenost nikad manja.

Avatar Dančo
Dančo
08:18 15.06.2022.

mi rastemo od kad smo pobjegli od opančara, a istok europe od rusa

LU
Lu13
08:51 15.06.2022.

Mi cemo samo rasti.