Znanje hrvatskog jezika im je za trojku, engleskog za vrlo dobar, njemačkog za odličan - tako bi se dali sumirati rezultati nacionalnih ispita provedenih među učenicima osmih razreda osnovnih škola Hrvatske. Riječ je o ispitima koji su obuhvatili cijelu jednu generaciju koji ne ulaze u ocjenu, niti prosjek, a koji su najbolja slika stvarnog znanja - onog koji se ne podudara sa zaključenim ocjenama osmaša.
VEZANI ČLANCI:
Nacionalnim ispitima pristupilo je 40.195 učenika osmih razreda od kojih je, kazao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, od kojih je 50 do 70 posto njih ispite koje su pisali ispunilo na osnovnoj ili srednjoj razini znanja.
Tako je samo šest posto učenika osmih razreda ispit iz hrvatskog jezika napisalo za odličan, a 2,4 posto od ukupnog broja učenika ispod je osnovne razine znanja u znanju materinjeg jezika. Iz matematike je pak u cijeloj generaciji osmaša njih tek 4,9 posto ispit riješilo za odličan, a većina učenika generacije matematiku je riješilo za dovoljan. Očekivano su tako učenici najbolji u engleskom a najlošiji pak u fizici - na tome ispitu ispod razine znanja je svaki osmi učenik.
U cijeloj generaciji fiziku je tek 3,3 posto učenika napisalo za odličan. Nisu bolji rezultati ni u biologiji ni kemiji. Biologiju je ova generacija osmaša njih čak 60,7 posto riješilo za dvojku, dakle osnovnu razinu znanja, a odličan je na tome predmetu dobilo tek 0,4 posto učenika.
VEZANI ČLANCI:
Čak i geografiju i povijest većina učenika ove generacije zna za ocjenu dovoljan. Naime 45,1 posto njih geografiju je riješilo na osnovnoj razini, a 22,7 posto osmaša nema ni osnovnu razinu znanja kada je riječ o povijesti.
- Distribucija ocjena u osnovnim predmetima, hrvatskom, matematici i stranim jezicima je očekivana i ne odstupa od lanjskih rezultata. Što se tiče fizike i drugih lošije napisanih ispita, započinjemo s temeljitom analizom kako bismo ustanovili u čemu su najviše učenici griješili. Ovo su skupni rezultati za škole, a osobne rezultate svi će učenici dobiti upisane u e-dnevnik predzadnjeg dana nastave, 21. lipnja. Uz bodove ispita, dobit će i postotak riješenosti. Ravnatelji će dobiti rezultate za pojedini razred, pa će moći usporediti ove rezultate s prošlogodišnjima, ali i analizirati što bi trebalo mijenjati - kazao je Vinko Filipović.
Nemojte zaboraviti neobičnu smiješnu i proizvoljnu online nastavu i ispite u vrijeme covid epidemije. Ostalo su - posljedice. Od osnovne srednje do fakulteta.