Godine i godine morale su proći prije nego se obilježavanje Bleiburške tragedije, tog masovnog poratnog zločina Titove armije pod okriljem Britanaca spram ostataka razbijene vojske NDH i civila - koji se mjeri u desecima, prema nekim tumačenjima, i stotinama tisuća duša - moglo naposljetku nazvati dostojanstvenim. Evo kako je to ovoga puta, protekle subote, izgledalo.
Svetu misu je u Crkvi Muke Isusove, koja se nalazi uz autocestu Zagreb - Macelj predvodio mons. Dražen Kutleša, novoimenovani nadbiskup zagrebački. Monsinjor nije govorio dugo, a među ostalim je rekao da "ne smijemo zaboraviti da su žrtve bili ljudi poput nas i sanjali o slobodi svoje Domovine". Ljudi su se Maclju počeli okupljati od jutra, pristigavši autobusima iz cijele Hrvatske.
Točno u podne stigli su i premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i još nekoliko članova državnog izaslanstva. Prije odlaska u Macelj hrvatski državni vrh sudjelovao je na komemoraciji na zagrebačkom groblju Mirogoj, gdje su kod središnjeg križa položili vijence i zapalili svijeće. Glavni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Krunoslav Novak na Mirogoju je za žrtve Bleiburga izmolio molitvu, a imam Medžlisa Islamske zajednice Zagreb Halid ef. Dolić dovu. Misno slavlje u sjećanju na žrtve u samom je Bleiburgu, u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla, održano večer ranije.
Premda su mediji susreli pokojeg nezadovoljnika koji žali zbog protjerivanja iz Lojbaškog polja, predsjednik Hrvatskog sabora izjavio je da je "dobro što se komemoracija održava u Hrvatskoj". I dobro je, iz puno razloga. Ostaje tek žal što ovakav scenarij nismo bili kadra ispisati sami, taj scenarij ispisali su nam Austrijanci.
Za reputaciju Hrvatske nimalo ugodan progon s austrijskog teritorija, posljedica je akcije koja se pripremala još od jeseni 2017., u koju su bili uključene političke stranke, državno odvjetništvo, čak i Crkva u Austriji. Prethodno su tamošnji mediji, a potom i austrijski zastupnici u Europskom parlamentu, i lijevi i desni, zatražili da se "zbog političke higijene" napokon zabrani taj "najveći skup neonacista u Europi", kako bez dlake na jeziku nazvaše to svibanjsko okupljanje Hrvata u Austriji, za njima i brojni zapadni mediji.
Zgražanje nad "ustaškim dernekom" koji se događao svakog svibnja na Bleiburgu ubrzo su materijalizirali u zakonu kojim je austrijska vlada odlučila sve simbole nekadašnjeg hrvatskog marionetskog režima strpati u isti koš sa simbolima ISIL-a, al Kaide i sličnim terorističkim organizacijama.
Sliku duge kolone mahom dostojanstvenih hodočasnika godinama su kvarili zlonamjerni pojedinci. Prema podacima austrijske policije na Bleiburškom polju se 2019., posljednje godine prije epidemije koronavirusa, okupilo gotovo 15 tisuća hodočasnika, a privedeno je šest ljudi. Od tog broja petorica su optužena. Gledano u postocima, prekršitelja ili provokatora bilo je samo 0,042 posto. Je li to puno? Pita li se Austrijance, i jedan je bio previše.
Austrijanci su nam, sada je to već posve izvjesno, pokazali put kojim valja poći kada je riječ o obilježavanju bleiburške i svih drugih tragedija iz povijesti hrvatskog naroda. Tako su u prijedlogu izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji se našao na Vladi proteklog tjedna, previđene kazne za najteže prekršaje, među kojima su isticanje simbola i pozdrava čiji sadržaj izražava ili potiče mržnju, koje se sada penju do čak 4.000 eura.
Scenarij viđen proteklog vikenda dobar je, zapravo jedini ispravan za kvalitetnu kulturu sjećanja, za međunarodni ugled Hrvatske i unutarnji mir njenih građana, kao što je dobra odluka zagrebačkih vlasti iz redova stranke Možemo! koja se, usprkos zlogukim prorocima s desnice, nije bavila povratkom imena Trga maršala Tita, ispravno ga smjestivši u ropotarnicu povijesti, gdje mu je i mjesto. Kao što će, prema najavama proteklih dana, u ropotarnicu gradska vlast pospremiti 10 ulica koje su nazvane po osobama povezanim s NDH.
Uoči "superizborne", predstojeće, 2024. godine kada Hrvatsku čekaju izbori za Europarlament, predsjednički i parlamentarni izbori, vrijeme je da jalove ideološke rasprave ustupe mjesto onim konstruktivnim. A prema scenariju viđenom ove godine, koji je konačno dopustio fokus na žrtvama, očekuje se dostojanstveno obilježavanje Bleiburga i politički eksplozivne, one iduće.
Jedna jedina crna zastava s natpisom "Za dom spremni" vijorila se ove subote u Maclju na obilježavanju 78. obljetnice Bleiburške tragedije. Bude li policija radila svoj posao, a potom i sudovi, i taj posljednji će se dogodine makar najsnažnijom silom - silom udarca po džepu - jednostavno umoriti.
A Sutjeska?