Država će potpuno preuzeti na sebe financiranje obnove kuća i stanova na području na kojem je proglašena katastrofa od potresa – to je jedna od najvažnijih odredbi izmjena i dopuna Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, a koje su predstavljene na jučerašnjoj sjednici Vlade. Tim izmjenama i dopunama zakon se proširuje na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje je pogođeno potresima 28. i 29. prosinca 2020., ali i na štete od tih potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Kako je pojasnio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, Fondu za obnovu proširuje se nadležnost i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju. Usto, sa svrhom povećane djelotvornosti, u provedbu obnove obiteljskih kuća na područjima pogođenim katastrofom uključuje se Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koji ima već najveću prisutnost na tom prostoru.
Horvat je kazao i da će se potresom pogođene kulturno-povijesne cjeline obnoviti na temelju Programa koji će izraditi Ministarstvo kulture, u suradnji s jedinicama lokalne i područne samouprave. Zakonom se, naveo je Horvat, pojačava model privremenog stambenog zbrinjavanja uz pomoć pokretnih, privremenih i montažnih objekata, a država, lokalna i područna samouprava će omogućiti privremeni smještaj u nekretninama kojima raspolaže, za građane čiji se domovi trenutačno ne mogu koristiti.
>> FOTO Razrušeni centar Petrinje pdo snijegom
Još se ne znaju razmjeri štete
Kod financiranja obnove za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uzeta je u obzir činjenica da je riječ o ekonomski slabijim jedinicama, koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima, sukladno posebnom propisu, te su iz navedenog razloga stanovnici tog područja izuzeti od sudjelovanja u financiranju obnove – naveo je Horvat.
Za obnovu Zagreba i okolice je, podsjetimo, određeno da 80 posto troškova snose država i lokalne zajednice, a 20 posto vlasnici nekretnina. Premijer Andrej Plenković je u uvodu sjednice kazao da je Vlada intenzivno radila na pripremi ovog zakonskog okvira i da se odlučila na izmjene i dopune Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
– Tako se – naveo je, širi polje primjene tog zakona i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju i s obzirom na novi potres na i na druge dijelove Zagrebačke županije koji nisu bili pogođeni potresom iz ožujka 2020. Plenković je napomenuo da još nema preciznih podataka o razmjerima šteta i da će oni biti poznati za neko vrijeme, a bit će važni i za podnošenje zahtjeva za Europski fond solidarnosti. Podsjetio je da je RH za štete od potresa u Zagrebu iz ožujka dobila 683 milijuna eura.
Premijer je kazao da se ovim zakonom posebno uređuje privremeno stambeno zbrinjavanje, mogućnost dobave i montaže privremenih, pokretnih i montažnih objekata, osigurava se privremeni smještaj u neuseljene stambene jedinice u državnom vlasništvu, a kojima upravlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
– Obnova na području na kojem je proglašena katastrofa u određenim će se segmentima temeljiti na istim načelima kao i u Zakonu o obnovi Zagreba. No s obzirom na razmjere potresa i činjenicu da se ovdje radi o ruralnom kraju, stradale su u prvom redu obiteljske kuće i da se radi o dijelu Hrvatske koji u cijelosti potpada pod kategoriju potpomognutog područja, određeni elementi se u provedbi definiraju na način koji je prilagođen posebnim okolnostima naročito u Sisačko-moslavačkoj županiji. Riječ je o dijelu RH koji je demografski, ekonomski i socijalno oslabljen te je znatno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti – kazao je Plenković.
Najavio je da se donošenje izmjena i dopuna zakona planira u roku od 14 dana i da će na dnevnom redu Sabora biti već u srijedu. A što o ovim izmjena Zakona misle ljudi s Banije? Marijana Prašnjak iz Strašnika kaže nam da njezina mnogobrojna obitelj sigurno neće čekati pomoć od države i da će u obnovu kuće krenuti preko prijatelja i donacija.
Čemu toliko papira?
- Iskreno, svi smo razočarani, svi komentiraju da će neće doći do toga da im država pomogne jer je već gotovo godina prošla od potresa u Zagrebu i nisu ništa učinili. Nitko ovdje ne očekuje da će država graditi kuće. Mislim da ćemo svi ići na donatore koliko god se moglo – kaže Marijana Prašnjak i dodaje da ljudi smatraju da sve što ide preko države predugo traje i da nitko više nema povjerenja u nijednu državnu instituciju.
Usto se, kaže ona, ljudi čude i zašto se traži toliko dokumenata za obnovu. Prema zadnjih podacima, dosad je od banijskih potresa zaprimljeno 41.574 prijave štete, a pregledano je 18.310 objekata. Crvenu naljepnicu dobilo je 2360 objekata, privremeno je neupotrebljivo njih 3871, dok je zelenu naljepnicu dobilo 10.318 objekata.
Model obnove Banije bu isti kao i devedesetih , sa rokom trajanja do 20 godina. Predlažem pošto se radi o milijardama kuna sve hadezeovce udaljiti od obnove jer su već jednom zamračili novac namijenjen obnovi ,i sve napravljeno je ratni zločin i teški fuš.