U vrijeme uskrsnih blagdana građani će obojiti, ispuhati, skuhati ili ispeći oko 80 milijuna jaja, čak 30% više nego “običnih” mjeseci u godini.
Računa se kako će se samo u ovome tjednu razbiti ili oguliti 30 milijuna komada, a ako je vjerovati statistikama koje svake godine govore i o pojačanom uvozu prije Uskrsa za 30 do 60%, valja pažljivo čitati deklaracije i pratiti datume na pakiranjima u kojima se ovih dana nađe i 30 jaja za 20-ak kuna. Lani smo u ožujku, primjerice, uvezli 6 milijuna komada, gotovo koliko u siječnju i veljači zajedno, pa bi, prije nego što nas zavede cijena, jaja trebalo i pregledati jesu li čista, neoštećena i svježa.
Pisano upozorenje
Pri izradi šarenih pisanica neki stručnjaci pak upozoravaju da je važno hoćete li ih jesti ili držati samo za ukras.
Europski parlament donio je odluku da na deklaracijama namirnica koje sadrže bojila E102 (Tartrazine), E104 (Quinoline Yellow), E110 (Sunset Yellow FCF, Orange Yellow S), E122 (Azorubine, Carmoisine), E124 (Ponceau 4R, Cochineal Red A) i E129 (Allura Red AC) od 2010. treba stajati upozorenje: može uzrokovati poremećaj aktivnosti i pažnje kod djece. No na malim vrećicama bojila uglavnom ga je teško naći ili ni ne piše, a mnogi i ne čitaju upute sitnim slovima o tome da se preporučuje bojanje u rukavicama, da djeca ne dolaze direktno u kontakt s otopinom...
– Javnost bi se o tome morala informirati i na druge načine, a ne samo na deklaraciji – upozorava dr. sc. Ivan Nemet iz Zavoda za analitičku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Ističe da se neke od prehrambenih boja za jaja koriste i u bojenju namirnica, kruha, pekmeza, žvakaćih guma..., no pitanje je doziranja. Boje za jaja praktično su koncentrati, male količine praha koje se razrijede vodom – ali i u takvim su dozama koncentracije puno veće od onih koje se stavljaju u kruh ili pekmez, objašnjava on.
– Naši stari uvijek su govorili da jaja koja ćemo jesti treba bojiti prirodno, a ona koja se boje umjetno treba samo gledati. I mislim da nisu pogriješili. Možda nema mjesta za paniku, no kako smo svakodnevno izloženi raznim bojilima u hrani, makar i u neznatnim količinama, potrebno ih je izbjegavati kad god možemo jer se neka od njih mogu i akumulirati – kaže Nemet. Mnogi tako upozoravaju da u crvenoj boji narančasto bojilo E110 i crveno E122 mogu biti štetni za dišni sustav i kožu. Žuto bojilo E102 u zelenoj boji može izazvati alergiju i osip. I plavo sintetsko bojilo E132 može izazvati alergije, kao i E151.
No iz Centra za sigurnost hrane HAPIH Ministarstva poljoprivrede kažu da su prehrambene boje, ako ih je proizvođač tako deklarirao, a nose oznake dozvoljenih aditiva E120, E131, E160b, E171 i slično, prema Zakonu o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima sigurne za konzumaciju, čak i kad boja dođe u dodir s jajem ispod ljuske.
Rok do sedam dana
– Sa stajališta sigurnosti ni prirodan ni umjetan način bojenja ne utječe na povećanje rizika za zdravlje nakon konzumacije takvih jaja, jedino što očišćeno tvrdo kuhano jaje treba konzumirati u roku od jednog dana i čuvati u hladnjaku. Obojena neoguljena jaja neoštećene ljuske koja su stajala nekoliko sati na sobnoj temperaturi ili su nekoliko puta izvađena i vraćena u hladnjak moraju se konzumirati u roku 1-2 dana – ističu, dok ona koja su stavljena u gnijezdo s pravom travom ili ih djeca traže u prirodi moraju biti pronađena najviše za 2 sata, a prije nego se ogule i konzumiraju obavezno treba oprati ljusku.
Oštećena je najbolje baciti, preporučuju. Svježa jaja koja se termički obrade (tvrdo kuhana) moraju se pohraniti na temperaturu hladnjaka i konzumirati u roku do 7 dana, ali pod uvjetom da se izvade iz hladnjaka neposredno prije konzumacije. Je li pak sirovo jaje svježe najlakše je provjeriti potapanjem u vodi. Ako potpuno pliva, nije više za upotrebu.
Uskrsna priča na imanju obitelji Salaj
Ofarbana z lupinkama luka,zglancana s špekom fakat mogu cijeli tjedan.....pa nisu farbana s Luxalom ...........