Oboljeli lakše do šest novih lijekova za rak

Upravno vijeće HZZO-a sljedeći bi tjedan trebalo dati zeleno svjetlo za ulaz 25 novih lijekova na liste lijekova HZZO-a. Od tih 25 lijekova predlaže se da se na osnovnu listu uvrsti 18 lijekova, a njih sedam na dopunsku listu. Među novim je lijekovima i šest novih onkoloških lijekova, i to za rak bubrega, za rak pluća, za rak dojke i za leukemiju. Među nove lijekove trebala bi ući i nova molekula za terapiju multiple skleroze. Dio lijekova s osnovne liste uvrstit će se na popis skupih lijekova, što će pacijentima olakšati njihovu dostupnost. Na listu skupih lijekova ulaze biološki lijekovi za liječenje reumatoidnog artritisa, a neki lijekovi proširit će se na nove indikacije, kao što je KOPB, hepatitis. Nove lijekove na listama najavio je direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep, na okruglom stolu Večernjeg lista “Zdravlje, lijekovi, etika”.

U hotelu Antunović okupili su se stručnjaci koji su uz ministra zdravstva Darka Milinovića, pod moderatorskom palicom Večernjakove novinarke Diane Glavine i novinara Drenislava Žekića, još jednom iznijeli svoja stajališta o gorućim pitanjima vezanim uz reformu zdravstva, o tome postoji li razlog da se farmaceutsku industriju i liječnike etiketira kao korumpirane, ali i o lošoj statistici koja, unatoč brojnim promjenama u sustavu, i dalje govori da Hrvati žive kraće od naših europskih susjeda.

Isplativost lijekova

Iako je i liječnicima i farmaceutima primarni cilj osigurati što kvalitetnije liječenje bolesnika i osigurati im dostupnost što kvalitetnijih lijekova i terapija, to u nas, unatoč visokom 15-postotnom mjesečnom izdvajanju za zdravstvo, zbog niskog BDP-a i niskih apsolutnih iznosa, nije uvijek jednostavno.

– Ne postoji onaj tko ima pravo reći da je neki lijek preskup, no za odluku o njegovu uvrštavanju na listu farmakoekonomika mora biti jedan od faktora – rekao je ministar Milinović.

Cijena lijekova u Hrvatskoj je najniža moguća, smatra prof. Dinko Vitezić, predsjednik Etičkog povjerenstva Medicinskog fakulteta u Rijeci, pa je za uvođenje novih lijekova na liste i odluku o njihovoj “isplativosti” potreban sustavan pristup farmakoekonomici koji mora uključivati preciznije epidemiološke podatke, kliničku i etičku prosudbu. Naglasio je i da korištenje generičkih lijekova koji nisu lošiji od “originala” također ostavlja više novca za nove lijekove u sustavu.

– Novi lijekovi trebaju biti dostupni Hrvatima, a ako i nisu na listi, valja pronaći druge razine privatnih osiguranja kroz koje pacijenti onda lijek mogu financirati – istaknuo je prof. Vitezić.

Da farmakoekonomici nema mjesta u sustavu koji nije postigao konsenzus o tome da ima lijekova koji se ne isplate, smatra prof. Igor Aurer sa Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb, koji se svakodnevno suočava s najtežim onkološkim bolesnicima.

– Budžet bolnica za lijekove ograničen je, pa ako nisu na listi i ako nisu prepisani prema indikaciji za koju se koriste, bolnica ih mora sama platiti – istaknuo je prof. Aurer.

Dogovor o cijeni

Kada je u pitanju uvođenje novih lijekova, s problemima se suočavaju i farmaceuti. – Registracija lijekova na našem tržištu traje manje od godinu dana, no dok on dođe do pacijenta, može proći od tri do pet godina – istaknula je dr. Nataša Kličko, predsjednica Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova. Riječ je o tome da je proizvodnja novog lijeka skupa, a na tržištima poput našeg postoje stari lijekovi koji imaju nisku cijenu koja je polazište za određivanje cijene novog.

“Neprihvatljive priče o sprezi liječnika i farmaceutske struke te etiketiranju liječnika da su korumpirani”

Unatoč uvođenju ugovora o etičkom oglašavanju, koji je potpisalo 20-ak farmaceutskih kuća, i pričama o sprezi između liječnika i farmaceutske industrije, svi sudionici rasprave složili su se da je etiketiranje cjelokupne struke kao korumpirane neprihvatljivo.

– To je uvedeno samo s jednim ciljem, a to je transparentnost i dostupnost podataka koji će spriječiti spomenute glasine – objasnio je ministar Milinović i dodao da liječničke izjave, u prilog činjenici da im farmaceuti pomažu i pridonose njihovu znanju, smatra točnima.

– Ja samo želim da se točno zna koliko je puta koji liječnik bio na simpoziju te da je ta mogućnost stručnog usavršavanja za sve liječnike jednako dostupna – istaknuo je ministar. Dr. Nataša Kličko dodala je da je taj ugovor o etičkom oglašavanju, iako je izazvao brojne polemike, u međuvremenu prošao niz promjena i dopuna koje su ga učinile prihvatljivim farmaceutskoj industriji.

Opširnije o okruglom stolu Večernjeg lista o zdravstvu u subotu u prilogu Obzor