Obrazovanje - ključni faktor u borbi protiv nezaposlenosti

Poglavlje Obrazovanje i kultura uspješno je zatvoreno još 2006. Ipak putovanje i studiranje po Europi nisu jedine prednosti koje Hrvatska i njezini građani mogu iskoristiti u procesu pristupanja EU. Područje obrazovanja kao osnove društvenog i gospodarskog razvoja nosi daljnje izazove i prilagodbe.

Područje obrazovanja i osposobljavanja prvenstveno je u djelokrugu država članica koje zadržavaju odgovornost za sadržaj i kvalitetu svog obrazovnog sustava. Radi olakšane mobilnosti građana kroz obrazovni sustav, ali i zapošljavanja, svim je članicama cilj uskladiti nacionalne obrazovne politike u čemu je najveću ulogu odigrao tzv. Bolonjski proces. Također, EU različitim programima kontinuirano potiče suradnju među državama članicama, pridonosi razvoju i kvaliteti obrazovanja te mobilnosti mladih.

U procesu hrvatskog pristupanja EU utvrđena je visoka stopa usklađenosti hrvatskog sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. Slijedom pravne stečevine u hrvatsko su zakonodavstvo unesene odredbe koje će se početi primjenjivati od dana hrvatskoga  pristupanja EU. Odnose se na obrazovanje djece radnika migranata (državljana EU) i primjenu načela nediskriminacije spram državljana EU u odnosu na hrvatske državljane. Iako strani studenti u manjem broju već pohađaju hrvatske fakultete na kojima je prilagođena nastava na engleskom jeziku, očekuje se daljnja prilagodba naših obrazovnih institucija većem priljevu stranih državljanja putem jačanja kapaciteta sveučilišnih ureda za međunarodnu suradnju i slično.

Iako nema obrazovnu politiku koja bi vrijedila za sve članice, EU pomno prati kvalitetu i razvoj obrazovanja na području Unije i postavlja zajedničke ciljeve. Jedan od velikih izazova u obrazovnim sustavima zemalja članica EU je usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Obrazovanje sve više postaje ključni faktor u borbi protiv nezaposlenosti, a cjeloživotno učenje u krizi postaje imperativ.

U Hrvatskoj postoji zamjetan jaz između kadrova koje osigurava strukovno obrazovanje i potreba tržišta rada, a koncept cjeloživotonog obrazovanja je slabo razvijen. Hrvatska u tom području može puno naučiti od zemalja članica koje uspješno primjenjuju programe cjeloživotnog učenja te razvijaju prateće sustave kvalifikacija, poput Finske. Reforma strukovnog obrazovanja provodi se u okviru u tzv. kopenhaškog procesa čiji su ciljevi modernizacija strukovnog obrazovanja, prohodnost, partnerstvo s industrijom, usklađenost s potrebama tržišta rada. U Hrvatskoj ove programe provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Kako bi se što prije približila europskim standardima, Hrvatska već sada ima na raspolaganju Program za cjeloživotno učenje s brojnim potprogramima. Koristeći tehničku pomoć Europske komisije i financijska sredstva iz predpristupnih fondova, Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) provodi programe Europske unije u području obrazovanja, znanosti i mladih. Program za cjeloživotno učenje je namijenjen svim osobama uključenim u proces obrazovanja koje u njemu mogu sudjelovati predlaganjem projekata koji su rezultat suradnje obrazovnih institucija, poduzeća i udruga iz Hrvatske s onima u inozemstvu.

U programu cjeloživotnog učenja već sudjeluju različite organizacije iz Hrvatske, među kojima i I. tehnička škola Tesla iz Zagreba."European CNC-Network - Train for Europe - Reloaded" najveći je europski projekt cjeloživotnog učenja u kojemu sudjeluju 24 partnerske škole iz 23 zemlje. Projekt okuplja isključivo tehničke škole, a cilj mu je razvoj uspješne suradnje različitih europskih obrazovnih ustanova kroz timski rad njihovih učenika i nastavnika. Sudionici projekta su tako posjetili tvrtke koje se bave strojarstvom, stekli uvide u proizvodni proces te posjetili svoje kolege u europskim školama. „Europski vlakić“ će izraditi učenici Tesle i predstaviti u Europskom parlamentu 10. travnja.