Kontinuirano usavršavanje i društveno poštovanje profesora, istraživanja i inovacije na sveučilištima i obrazovanje odraslih glavni su “aduti” nove nacionalne strategije za odgoj, obrazovanje, znanost i tehnologije.
Prilagoditi programe
Na stranicama Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta jučer su objavljene smjernice i počela je javna rasprava, a ravnajući se prema prijedlozima i kritikama javnosti, do kasne jeseni, a najkasnije do početka zime, bit će gotova strategija do 2020. godine. Resorni ministar Željko Jovanović ne očekuje da će se ciljevi nacionalnog obrazovanja realizirati do 2016. tijekom njegova mandata, no očekuje da će se postaviti temelji za dalje. Namjera je da se uvede desetogodišnji obvezni opći odgoj i obrazovanje koje će biti temelj da se kasnije odrasli programima cjeloživotnog obrazovanja prilagođavaju tržištu.
Obvezni bi bili osnovna škola i dva razreda srednje, u prvome razredu 60 posto vremena posvetilo bi se općem obrazovanju, a u drugom 40 posto vremena. Nove generacije morale bi se moći snalaziti u multikulturnoj i multijezičnoj zajednici te bi, uz obvezni engleski, trebali ovladati njemačkim, francuskim, ruskim i španjolskim jezikom. Usto, preporučuje se kineski i hindski. No, dok te generacije stanu na noge, Ministarstvo želi povećati broj obrazovanih doškolovanjem. Fakulteti će morati programe prilagoditi ljudima koji rade i potrebama tržišta. Takvo učenje nameće i demografska slika naše zemlje koja kaže da će nam radno stanovništvo biti sve starije, a morat će se prilagoditi potrebama tržišta.
Cilj je Europske unije da do 2020. imaju 45 posto visokoobrazovanog stanovništva, dok će Jovanović biti zadovoljan ako u Hrvatskoj bude njih oko 25 posto. Kroz raspravu će se preispitati Bolonjski proces koji kod nas nije zdravo zaživio. Preispituje se mogućnost da učenici završnih razreda uče predmete s fakulteta, a da bi testirali svoje interese i unaprijed položili ispit s fakulteta. Strategijom bi se potpuno promijenili studiji i doktorski studiji – programi sveučilišta radit će se prema potrebama u gospodarstvu, a cijeli će se studij prolaziti kroz istraživanje.
U razred s osmijehom
U tom dijelu obrazovanja treba se očekivati revolucija preko noći jer nema dovoljno infrastrukture potrebne za istraživanja. Autori studije očekuju da će tu u pomoć uskočiti tvrtke kojima su inovacije u interesu, a teme istraživanja nametat će potrebe privrede. Ministar Jovanović želi da nastavnici prestanu biti samo državni službenici i da ih se počne uvažavati.
– Djeca su rekla da učitelj koji se ne smije, ne smije u razred. Nastavnici moraju biti zadovoljni, kreativni, a ne da djeca ne žele ići u školu – kazao je jučer Jovanović. U prijevodu, namjeravaju ih bolje platiti i stalno ih dodatno educirati. Tijekom obrazovanja, a osobito na fakultetima, Ministarstvo namjerava naučiti mlade ljude samozapošljavanju i uspostavljanju partnerskih odnosa mladih znanstvenika i tvrtki. Smjernice je Ministarstvo radilo u suradnji s HAZU, a u izradi je sudjelovalo mnogo ljudi kojih se tiče ovo područje.
budale balkanske, za ucenike su najvazniji jezici,