Očekujem 4000 zahtjeva za osobni bankrot

Osobni bankrot težak je i mukotrpan. Mnogi su požalili što su u njega ušli i zato u taj postupak idemo oprezno, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na okruglom stolu Visoke škole Effectus, gdje je s autorom slovenskog zakona o osobnom bankrotu profesorom Šimom Ivanjkom i predsjednicom udruge Blokirani Miriam Kervatin govorio o bankrotu građana.

Stan na bubanj

Ministarstvo pravosuđa pripremilo je zakon o stečaju potrošača, o kojemu će uskoro raspravljati Vlada i Sabor. Stečaj bi mogao zatražiti svatko tko je dužan više od 30 tisuća kuna, a ministar procjenjuje da će se na njega odlučiti tri do četiri tisuće građana, dok bi 20-25 tisuća dužnika moglo krenuti u izvansudsku nagodbu. Nagodba je prvi korak tijekom koje dužnik i vjerovnici pokušavaju sklopiti dogovor uz posredovanje Fine. Ako nagodba ne uspije, dužnik pred sudom pokreće stečaj te dobiva povjerenika kojemu je posao da upravlja njegovom imovinom, rasprodaje je i otplaćuje dugove, ali zakonom se neće propisati minimum koji dužniku mora ostati za život, nego će tu svotu utvrđivati sud u svakom pojedinom slučaju. Odlaskom u bankrot dužnici neće moći sačuvati nekretninu u kojoj žive, ali mogu zatražiti da se ona prodaje posljednja, a najdulje za pet godina.

– Mnogi imaju iluzije da će ulaskom u bankrot sačuvati nekretninu. Tu nema spasa jer se ne može narediti vjerovniku da ne prodaje imovinu na kojoj ima zalog – kazao je Miljenić. Iz toga proizlazi da je osobni bankrot rješenje samo za ljude čiji dugovi nadmašuju vrijednost njihove imovine jer će im se, protekom razdoblja kušnje (1-5 godina) otpisati preostali dug. Ministar Miljenić kaže da "stečaj potrošača nije način da se izbjegne nešto u što ste lakomisleno ušli".

Kušnja do pet godina

Miriam Kervatin upitala ga je gdje je tu odgovornost vjerovnika koji je nekome dao kredite ili pak države jer je legalizirala kamatarenje. Miljenić joj je odgovorio da će i vjerovnici biti na gubitku jer će dužnik vratiti onoliko duga koliko može, ali dužnik ne treba imati iluziju da će zadržati nešto od svoje imovine.

– Može on otplatiti deset posto, može 70 posto duga, a ne mora ništa. Sada imamo situaciju da se od tvrtke dug može naplatiti do vrijednosti imovine koju ona ima, a od građana doživotno – objasnio je Miljenić. Šime Ivanjko kaže da je lani 5 tisuća Slovenaca zatražilo bankrot, a sud je prihvatio 4035 zahtjeva. Prijašnjih godina ta je brojka bila niža jer su dužnici morali plaćati predujam koji je lani ukinut. U Sloveniji u bankrot odlaze tzv. izbrisani, ljudi koji nisu dobili državljanstvo, ostali su bez posla, a imali su kredite, zatim vlasnici tvrtki na koje su kao osnivače prenesene obveze poduzeća te direktori koji su potpisivali mjenice.

>> Onima koji nemaju nekretninu brisat će se dugovi ako ih ne mogu vratiti