'Očekujemo da će zakon donijeti povećani broj zapošljavanja osoba s invaliditetom'

Međunarodni dan osoba s invaliditetom Hrvatski sabor je obilježio raspravom o prijedlogu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Izmjenama se uvodi obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i u realni sektor, s tim da su od te obveze izuzeta strana diplomatska i konzularna predstavništva, a potencijalno i predstavništva stranih osoba. Od Nove godine tako će svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika biti dužan zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju. Trenutno je u Hrvatskoj oko 7600 takvih poslodavaca.

 - Poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti i na zamjenski način, odnosno sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji, kao i primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, studenata s invaliditetom, pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić.

 - Kvote propisane u zakonu vjerojatno ćemo revidirati u jednu jedinstvenu kvotu koja će biti bitno manja od šest posto i nešto veća od dva posto. Očekujemo da će zakon donijeti povećani broj zapošljavanja osoba s invaliditetom i da će s druge strane napraviti onu treću najvažniju stvar, a to je podignuti našu svijest u društvu da je potrebno zaposliti osobe s invaliditetom, da je to društveno odgovorno, a da s druge strane država sa svojim mehanizmima to zapošljavanje treba, mora i može potaknuti – kazao je Mrsić dodavši kako smatra da će kvote biti raspisane za oko 35 tisuća osoba s invaliditetom, odnosno toliko radnih mjesta.

Poslodavci koji ne zaposle osobu s invaliditetom, plaćat će kazne u iznosu od 30% minimalnog iznosa plaće što je oko 900 kuna po osobi s invaliditetom koju poslodavac nije zaposlio, a bio je u obavezi. HDZ-ovu Đurđicu Sumrak zanimalo je koliko su senzibilizirana ministarstva, odnosno koliko ministar ima zaposlenih osoba u svom ministarstvu, pripadajućim agencijama i zavodima. - U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava trebamo imati zaposleno 8 osoba sa invaliditetom. Imamo za sada 3. Prema tome, i mi ćemo plaćati kvotu za tih 5, a s obzirom da idu natječaji i da je određeni dio ljudi otišao, mi ćemo vjerojatno i zaposliti dio osoba sa invaliditetom – odgovorio je Mrsić.

Sumrak je raspravu iskoristila da prozove predsjednika Republike Ivu Josipovića za neosjetljivost na probleme s kojima se susreću učenici s invaliditetom.

- Vlada jučer nije prihvatila ni jedan amandman na državni proračun akademika Željka Reinera, pa ni one za obrazovanje osoba s invaliditetom. Predloženi amandmani odnosili su se na kakvih četiri milijuna kuna koji bi se skinuli Uredu predsjednika. Gospodin Josipović najmanje je pokazao u ovom času senzibilitet – komentirala je Sumrak ustvrdivši kako je predsjednik sam trebao reći da se njegovu Uredu skinu ta sredstva. Ali on nije reagirao tada, kao ni kod problema s asistentima u nastavi, kritizira Sumrak. Predsjedniku Sabora Josipu Leki ovo se nije svidjelo pa ju je opomenuo da nije na predizbornom skupu. - Josipović je predsjednik, ne kandidat, u Uredu ima i savjetnicu za osobe s invaliditetom, pa sam očekivala da će prvi reagirati na problem s asistentima, a vidimo da nije – odgovorila je Sumrak Leki.

SDP-ova Ana Komparić Devčić kazala je da proračunom nisu dirana prava osoba s invaliditetom, dapače, povećan je proračun pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. - K ad govorimo o osobama s invaliditetom želim na svih nas apelirati da osobe s invaliditetom ne gledamo isključivo i samo kao osobe koje pripadaju sustavu socijalne skrbi nego gledamo kao osobe koje imaju ista prava, iste potrebe i iste obaveze kao i svi mi zajedno. Stavimo se u njihove pozicije kad donosimo ovakve zakone i razmislimo što bi mi željeli da se za nas učini od strane dakle zakona, prava i svega onoga što dakle trebamo kad bismo se našli u njihovoj poziciji. I na temelju toga odlučujmo kad donosimo bilo koji zakon koji se tiče osoba s invaliditetom. – smatra Komparić Devčić.

HDZ-ov Josip Đakić zastupnike je podsjetio da je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom danas rekla da su siromaštvo i neimaština sve više pritisli osobe s invaliditetom te se iz godine u godinu bilježi sve veći broj pritužbi koje se odnose na teško materijalno stanje te nedostatak sredstava za podmirenje njihovih osnovnih troškova života. Zato se nada da će ovaj zakon to promijeniti.

>> Pomažu invalidima da kvalitetnije žive u lokalnoj zajednici