Kad se posljednjih mjeseci otvaraju teme o otpadu, uglavnom se govori o tome kako će Zagrepčani odlagati otpad i hoće li gradska vlast uspjeti posložiti sustav kako je i obećala. No, otpad će se, kad se pokupi s ulica, morati i zbrinuti. Hrvatska se prije više godina odlučila za gradnju jedanaest centara za gospodarenje otpadom, no dosad su sagrađena i puštena u rad samo - dva.
Čeka se novac iz EU
Jedan je trenutačno u šestomjesečnom probnom radu, a osam ih još čeka zatvaranje proračuna ili nemaju sređenu dokumentaciju. U funkciji su dva centra za gospodarenje otpadom, onaj u Marišćini i Kaštijunu, u gradnji su Bikarac i Biljane Donje, četiri centra su odobrena za EU financiranje i u fazi su ugovaranja radova (Babina gora, Lećevica, Lučino razdolje i Piškornica), dok se za tri centra priprema dokumentacija za prijavu na natječaje EU - Orlovnjak, Šagulje i Zagreb.
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ističu da su ti centri jedan od ključnih dijelova uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Radi se o postrojenjima s više međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina i sustava za obradu komunalnog otpada, sve kako bi se količina neiskoristivog otpada na kraju procesa obrade svela na minimum. Infrastruktura se, pojašnjavaju, najčešće sastoji od postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada odlagališta i pretovarnih stanica.
Prvi sagrađeni CGO je Marišćina, čija je vrijednost oko 277 milijuna kuna, sagrađen na području općine Viškovo, za potrebe 300.000 stanovnika. Kaštijun je stajao desetak milijuna kuna manje od Marišćine, smješten je na području Premanture nedaleko od Pule.
U probnom radu od prosinca je CGO Bikarac kod Šibenika, koji pokriva Šibensko-kninsku županiju s oko 110.000 stanovnika. Riječ je, tvrde stručnjaci, o najmodernijem postrojenju za preradu otpada. Ulazni kapacitet MBO postrojenja bit će do 50.000 tona godišnje, a kao nusprodukt dobit će se iskoristivi otpad poput papira, plastike, metala i stakla, stabilizirani biorazgradivi otpad za odlaganje, gorivo iz otpada koje će se moći koristiti u energanama ili cementarama te kompost od biootpada.
Do kraja godine očekuje se i završetak radova na CGO-u Biljane Donje u Zadarskoj županiji, kapaciteta 88.000 tona, koji će pokrivati i potrebe dijela Ličko-senjske županije. Projekt je vrijedan oko 650 milijuna kuna, a puštanje u probni rad planira se za kraj zime ili proljeće iduće godine. U planu je i zatvaranje odlagališta otpada. Zagrebački CGO predviđen je na lokaciji centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Resniku, a trebao bi zadovoljiti potrebe Zagreba i Zagrebačke županije s oko 1,1 milijun stanovnika. Planirani kapacitet je zbrinjavanje oko 180.000 tona otpada godišnje. Za taj projekt u izradi je studijska i projektno-tehnička dokumentacija za prijavu za EU financiranje. Troškovi izrade studijske i projektne dokumentacije iznose 30 milijuna kuna, od čega bi 85 posto bilo pokriveno novcem EU.
Za četiri županije
Tvrtka Zagrebački centar za gospodarenje otpadom osnovana je 2014. i u stopostotnom je vlasništu Grada Zagreba. Za četiri sjeverozapadne županije s oko 530.000 stanovnika osmišljen je CGO Piškornica, kapaciteta od oko 99.877 tona godišnje. Gradi se na području općine Koprivnički Ivanec. Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije Lećevica imat će kapacitet oko 110.000 tona godišnje, a pokrit će područje s oko 455.000 stanovnika. Gradnju RCGO-a često prate i prosvjedi lokalnog stanovništva koje se boji zagađenja i smrada, a dio stručnjaka smatra da takav način gospodarenja otpadom nije dobar za Hrvatsku.
Video - Otac i sin napravili uređaj za prikupljanje otpada za svrake iz kvarta