Iako to nakon Bostonskog maratona te rata u Iraku i Afganistanu ne zvuči logično, Sjedinjene Američke Države danas su znatno sigurnije mjesto nego što su to bile do 11. rujna 2001. kada su teroristi Osame bin Ladena oteli zrakoplove i potom ih zabili u blizance newyorškog Svjetskog trgovinskog centra. Iako je tlo SAD-a primamljiva meta cijelom nizu terorista, od islamista do anarhista, u posljednjih 12 godina na cijelom području Amerike bilo je manje bombaških napada nego i u jednom drugom razdoblju moderne američke povijesti. A nije da pokušaja nije bilo. Prema analizi koju je načinio New America Foundation, od 2001. naovamo spriječeno je čak 380 slučajeva u kojima su pojedinci ili razne organizacije planirali podmetnuti eksploziv na teritorij SAD-a. Među ovim su pokušajima bombaši-samotnjaci koji su radili bez pomagača, ali i vrlo opsežni planovi poput onih koje je Al-Qa’ida imala na desetu godišnjicu napada od 11. rujna, kada je 2011. namjeravala u zrak dizati vijadukte, mostove i željezničke pruge diljem zemlje.
Novo ministarstvo
Velik dio tih pokušaja doslovno je ostao samo na papiru, a njihovi planeri i organizatori uhićeni su i prije nego li su uopće počeli s pripremama za izvršenje. Analiza govori da su potencijalni napadači samo u 77 slučajeva doista nabavili eksploziv i opremu, ili su bili u procesu nabavke prije nego li su završili s one strane rešetaka. Jedan od razloga ovakve efikasnosti je i kolektivna svijest Amerikanaca koja se nakon napada na tornjeve WTC-a uvelike promijenila.
– Amerika je kao društvo u sigurnosnom smislu odrasla. Prije nitko o takvim stvarima nije vodio računa, no danas možete biti sigurni da svi trgovci paze komu i što prodaju. Hidrogen peroksid inače se upotrebljava u frizerskim salonima, no ako netko s ulice dođe u veleprodaju i kupi dvadesetak kilograma ovog preparata, to će biti pomalo sumnjivo. Naime, danas se dobro zna da teroristi upravo ovu kemikaliju upotrebljavaju za izradu bombe, i ovu će prodaju trgovac vjerojatno prijaviti službama sigurnosti, kaže sigurnosni analitičar Zoran Grgić.
Upravo ovakav slučaj dogodio se 2009. godine, kada je Najibullah Zazi u veledrogeriji kupio veću količinu ove kemikalije. Planirao je postaviti cijeli niz eksplozivnih naprava u sustavu podzemne željeznice na Manhattanu, na isti način kako su operativci Al-Qa’ide postavili bombe u londonskoj podzemnoj željeznici 2005. godine. Samo nekoliko dana nakon što je Zazi, ne ostavivši osobne podatke, kupio hidrogen peroksid, i to u Aurori u Coloradu kako ne bi bio sumnjiv, FBI ga je locirao na temelju opisa i ubrzo uhitio. Našli su ga doslovno u trenutku dok je pripremao eksplozivne naprave kojima je htio izvršiti svoj plan.
Manje od godinu dana poslije toga talibanski je regrut, Pakistanac Faisal Shahzad pokušao detonirati bombu složenu od spremnika s plinom, benzinom i pirotehnikom. I ova je zavjera propala zbog prijave, iako je nisu spriječili trgovci nego prolaznici kojima je kombi parkiran na newyorškom Times Squareu i nakrcan nekim čudnim kutijama bio poprilično sumnjiv. I sam sustav na koji su danas posložene američke sigurnosne službe danas je znatno drukčiji nego prije 11. rujna 2001.
– Nakon rušenja Svjetskog trgovinskog centra u SAD-u je osnovano ministarstvo domovinske sigurnosti. Ma kolika se fama oko tog ministarstva digla, to je u stvari klasično ministarstvo unutarnjih poslova kakvo postoji u svim europskim državama uključujući i Hrvatsku. Do tada je policija u SAD-u bila rascjepkana, dio slučajeva rješavao se na federalnoj razini, no većina nadležnosti bila je na lokalnoj razini, bilo u ingerenciji šerifa u manjim mjestima ili policije u većim. Ministarstvo domovinske sigurnosti sada je objedinilo nadležnosti, povezalo je i graničnu službu na prijelazima jer se pokazalo da je ovakav centralizirani sustav mnogo učinkovitiji, kaže Igor Tabak, analitičar sigurnosno-obrambenog portala obris.org.
Desničari prednjače
U cijeloj analizi koju je izradio New America Forum posebno je iznenađujuća jedna stvar. Naime, među 77 uhićenih terorista koji su već spremali eksploziv za napade na ciljeve na području SAD-a, većinu ne čine islamisti i pripadnici Al-Qa’ide, nego domaći američki desničari. Njih je 48, u odnosu na 23 simpatizera i pripadnika Al-Qa’ide. Ovim uhićenicima treba još pridodati petoricu anarhista koji su planirali bombaške napade i jednog ekološkog terorista koji je uime zaštite prirode, životinja i ljudske vrste planirao detonirati bombu s nekoliko desetaka kilograma eksploziva.
– Ni najmanje ne čudi velik broj domaćih terorista. Prije svega, pojam američki ekstremisti obuhvaća vrlo velik spektar, veliku paletu ljudi. Tu su ljuti protivnici porezne politike, tu su rasisti, tu su razne ekstremističke milicije... Broj islamista koji se nalazi na području SAD-a doista je znatno manji i ovdje je jednostavno riječ o zakonu brojeva, kaže Tabak napominjući da je opća slika o napadima koje danas imamo znatno jača zbog bržeg i jačeg reagiranja medija.
– Prije su napadi bili daleko češći, ali o njima se malo govorilo u Europi, jednostavno su prolazili ispod radara. Danas imamo brze vijesti, internet, i sve to stvara drukčiji dojam – zaključuje Tabak.
>>Sve o bombaškom napadu u Bostonu čitajte u našem specijalu