Negativni demografski trendovi u pojedinim županijama imaju utjecaj na sveobuhvatni gospodarski rast i ta negativna slika ogleda se i u praćenjima kretanja stanovništva čiji rezultati nisu povoljni. Potrebno je ulagati dodatne napore, a upravo vodeći se tom pretpostavkom o ovom problemu, govorilo se u Srcu Slavonije, Gradu Đakovu, s kojim je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na Katoličko-bogoslovnom fakultetu organiziralo konferenciju naziva "Doprinos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave demografskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema“.
Slavonske županije izrazito su pogođene ovom situacijom te podaci koji se dobivaju zahtijevaju prigodnu akciju. Analizom Hrvatske gospodarske komore utvrđeno je kako su te županije suočene s problemom najdinamičnije emigracije, iseljavanja u druge županije, niskog prirodnog prirasta, niskog vitalnog indeksa, bržeg starenja stanovništva i posljedično pada broja stanovnika. Stanovnici tih županija u većem broju odlaze iz zemlje ili u druge županije zbog ekonomskih ograničenja u vlastitoj županiji. Takva demografska i emigracijska kretanja pridonose stvaranju situacije nedostatka radne snage koji postaje osnovni problem tržišta rada u cijeloj zemlji te ujedno i ograničavajući faktor gospodarskoga rasta.
Vodeći se upravo tim pretpostavkama Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je konferencijom na temu demografske revitalizacije, aktualnih demografskih trendova i doprinosa jedinica lokalne samouprave demografskoj revitalizaciji, okupilo predstavnike lokalne samouprave, stručnjake iz područja demografije i srodnih područja te predstavnike Ministarstva, pri čemu je naglasak stavljen na razmjenu iskustava i primjere dobre prakse, predstavljanje mjera koje se provode na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te problemima i mogućim rješenjima s kojima se JLP(R)S-ovi susreću. Smatraju da se tek djelovanjem na svim navedenim razinama, može odgovoriti na izazove i djelovati već danas.
U akademskom smjeru, iz struke su se izjasnili kako je za pogled u prošlost s demografskog, povijesnog i sociološkog konteksta neophodno razumjeti vrijeme i prostor u kojem živimo te je upravo to polazna točka za rješavanje problema i izazova koji su zadesili društvo danas.
Stručnjaci iz područja demografije dali su svoj doprinos temi te viđenje problematike demografije na području Slavonije, Baranje i Srijema. Dr.sc. Dražen Živić predstavio je demografska kretanja ove regije proteklih desetljeća te nužnost provođenja sveobuhvatnih, dugoročnih i održivih mjera kao buduće perspektive revitalizacije. Načelnik Sektora za demografski razvoj ovog ministarstva dr.sc. Domagoj Novosel dao je pregled demografskih kretanja u 20. stoljeću, a kao posljedicu lošije demografske slike navodi ranije povijesne događaje koji nisu bili povoljni za ovu regiju (procesi deagrarizacije, ratna stradanja te promjene društvenih i političkih prilika). To je potvrdio i dr. sc. Robert Skenderović koji je smanjenje fertiliteta i nataliteta („bijela kuga“) naveo kao demografski trend koji traje već 150 godina. Također, spomenuo je da se taj demografski trend pojavljuje u mnogim državama svijeta, te da neke od država problem nataliteta rješavaju imigracijom.
Prijepori između prošlosti i budućnosti postoje, ali gradonačelnici Đakova, Novske, Belišća te dviju općina, Strizivojna i Vladislavaca predstavili su mjere koje se provode na lokalnoj i nacionalnoj razini te tendenciju utjecaja na razvoj slavonskih županija, gradova i općina u budućnosti.
Gradonačelnik grada domaćina Marin Mandarić istaknuo je važnost ulaganja u ljudski kapital, kao i nužnost komunikacije vlasti na svim razinama, ali i preuzimanje odgovornosti prema građanima. Iz Đakova su objasnili i kako je doseljavanje stanovnika na ovo područje u prošlosti bilo intenzivnije, a uloga je lokalne vlasti stvaranje pozitivnog okružja za poticanje demografske obnove, zadržavanje i povratak stanovništva uz aktivno i inovativno provođenje atraktivnih mjera. Grad Novska je pad novorođene djece uspio zaustaviti, između ostalog, i provođenjem paketa mjera, naveo je gradonačelnik Marin Piletić. Ulaganjem u izgradnju novog vrtića, jednokratnim novčanim naknadama i paketima za novorođenčad te stipendiranjem studenata, grad aktivno ulaže u najmlađe.
U poticanje demografske obnove ulažu i iz Općine Strizivojna. Oni su osigurali mjesta u dječjem vrtiću izgradnjom i opremanjem istog, isplaćuje jednokratne naknade za rođenje djeteta, sufinancira predškolski odgoj i obrazovanje te prehranu i radni pribor za osnovnoškolce. Također, smanjena je cijena komunalnog doprinosa i prireza, a besplatnim pripremama za državnu maturu i stipendijama za učenike i studente te poticanjem kupnje prve nekretnine ulaže se u mlade ljude. Osim Strizivojne, još jedna općina aktivnostima nastoji zaustaviti iseljavanje. Tako u Općini Vladislavci nude subvencije za izgradnju stambenih objekata, sufinanciranje priključenja na komunalnu infrastrukturu i energetsku obnovu, program samozapošljavanja, osiguravanje besplatnog vrtića, jaslica te prehrane, prijevoza i školskih udžbenika, stipendiranje učenika i studenata, kao i jednokratna naknada za novorođenče.
Kako bi smanjili negativna demografska kretanja, svoje napore ulaže i Grad Belišće, osigurava besplatan vrtić i veće plaće zaposlenicima vrtića. Nadalje, poticajnom stanogradnjom ulaže se u rješavanje stambenog pitanja građana, a novi građani bit će oslobođeni plaćanja komunalnih naknada. Grad stipendira studente, učenicima osigurava besplatan prijevoz i udžbenike te mliječne proizvode. Također, jednokratnim naknadama za novorođenče pomaže se mladim obiteljima, a uskrsnicama i božićnicama umirovljenicima i nezaposlenima.
Lokalne jedinice u pet slavonskih županija uhvatile su se u koštac s nepovoljnim demografskim trendovima te su, unatoč, gospodarskim izazovima u 2019. godini, u odnosu na ranije, dodatno uložile u provođenje demografskih mjera. Predstavnici gradova i općina istaknuli su kao vjetar u leđa, između ostalog, i poreznu politiku Vlade Republike Hrvatske tj. decentralizaciju poreznih prihoda koje su mnoge jedinice lokalne samouprave usmjerile upravo u pronatalitetnu politiku s ciljem demografske revitalizacije.
Primjerice, od 127 slavonskih gradova i općina tek 7 ih ne isplaćuje sredstva za novorođenu djecu, a u ovoj godini mnoge su i povećale naknade. Također, gotovo sve sufinanciraju ili u potpunosti financiraju boravak djece i prehranu u vrtićima na svome području ili u susjednim općinama, ako nemaju vrtića. Pored toga, većina slavonskih jedinica subvencionira školsku prehranu, a neke se, poput Đakova, mogu pohvaliti besplatnim prijevozom za osnovnoškolske i srednjoškolske učenike kao i besplatnim obrocima u osnovnim školama.