– Čak 160 tvrtki sudionika pokazuje da smo odabrali pravu temu za edukaciju o novinama u Zakonu o zaštiti potrošača koji regulira pravedan odnos na tržištu. Ovo je početak ciklusa edukacija koji će HGK organizirati o toj temi u regionalnim središtima Hrvatske – najavila je pomoćnica direktora Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na edukaciji „Implementacija Zakona o zaštiti potrošača u praksu“ koja se održala 20. studenoga u HGK.
Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher naglasio je važnost edukacije o toj aktualnoj temi u kojoj će se razjasniti moguće dvosmislenosti pojedinih odredbi Zakona o zaštiti potrošača. U trgovini je potrošač najvažniji, a hrvatska je trgovina prošla sva razdoblja od restrukturiranja, okrupnjivanja, uzlaznih trendova pa do stagnacije. Tema je aktualna i važna osobito jer Zakon omogućuje da potrošač dobije kvalitetnu uslugu s dobrim proizvodima. Riječi će biti i o posebnim oblicima prodaje čija primjena, zbog marketinške pripreme, počinje od 1. siječnja 2015. godine. Rasprava će pridonijeti i sagledavanju onog što treba mijenjati jer ne bi bilo dobro da se umanjuje konkurentska moć trgovine u Hrvatskoj, a daje prilika konkurenciji u regiji, kazao je Zaher te napomenuo kako HGK treba biti središte komunikacije o promjenama zakonodavstva.
O bitnim novinama u Zakonu o zaštiti potrošača govorila je Đema Bartulović, voditeljica Službe u Upravi za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, istaknuvši kako je ministarstvo uvažilo najveći dio primjedbi gospodarstva kada se donosio taj zakon u ožujku ove godine. Zakon je implementirao odredbe EU Direktive iz tog područja, kojoj je cilj ukloniti prepreke funkcioniranja zajedničkog tržišta te stvaranja pravne sigurnosti potrošača i trgovaca kao i stvaranja poticajnog okružja za prekograničnu suradnju. Zakon o zaštiti potrošača stupio je na snagu 8. travnja 2014. godine, a odredbe o posebnim oblicima prodaje primjenjuju se od 1. siječnja 2015. Intencija je Zakona u tome da potrošači moraju biti informirani, a trgovci moraju kupcima pružiti sve informacije o onome što kupuju. Informacije o proizvodu čine označavanje proizvoda, obavještavanje potrošača o proizvodu te davanje i dodatnih informacija kupcu, kazala je Bartulović te je istaknula odredbe o ugovoru i mogućnostima raskida, riziku slučajne propasti ili oštećenja proizvoda, dodatnim plaćanjima, prodaji na daljinu i izvan poslovnih prostorija, odgovornosti za materijalne nedostatke, predugovornim obavijestima, jednostranim raskidima ugovora te obvezama potrošača.
Naglasila je i posebne oblike prodaje, odnosno prodaju proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji. Trgovac je dužan istaknuti cijene u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, koja može biti akcijska, rasprodaja, sezonsko sniženje, proizvod s greškom te proizvod kojem istječe rok uporabe. Sezonsko sniženje traje u tri termina – ljetno (od 10. do 25 kolovoza), proljetno (od 1. do 15. travnja) i zimsko (od 27. prosinca do 10. siječnja) i traje 60 dana. Riječi je bilo i o uvjetima prodaje te pisanim prigovorima, kao instrumentu za rješavanje dogovorom sporne situacije.
Viša tržišna inspektorica u Upravi za inspekcijske poslove u gospodarstvu Ministarstva gospodarstva Mira Fiket govorila je o Zakonu o zaštiti potrošača, inspekcijskom nadzoru, upravnim i prekršajnim mjerama. Novina je u tome da inspekcijski nadzor nije moguć prije nego što se uputi prigovor trgovcu. Također, ako trgovac ispravi nepravilnosti u roku od osam dana, inspektor neće donijeti rješenje po kojem bi trgovac bio dužan postupiti u određenom roku.
Noviteti u označavanju hrane bila je tema predavanja Sanje Kolarić Kravar iz Uprave kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede. Zakonom o informiranju potrošača o hrani kojim je preuzeta Uredba EU br. 1169/2011 većina odredbi te uredbe lani je postala obvezujuća za subjekte u poslovanju s hranom na EU tržištu, pa tako i na hrvatskom tržištu. Glavni se ciljevi Uredbe ogledaju u visokoj razini zaštite zdravlja i interesa potrošača, osiguranju prava potrošača na informacije, pojednostavljenju postojećih propisa o označavanju hrane radi jedinstvene primjene, jasnom i čitljivom označavanju te dostupnosti podataka koji povezuju prehranu i zdravlje te omogućuju izbor hrane koja odgovara prehrambenim potrebama pojedinaca, kazala je Kolarić Kravar.
Uredba je preuzeta ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a, a primjena počinje 13. prosinca 2014. godine, kazala je te istaknula novitete kod označavanja hrane. To su jasnije definiranje odgovornosti, praksa poštenog informiranja, pravila kod prodaje na daljinu, stavljanje datuma zamrzavanja na meso, naziv hrane, odredbe o označavanju sastojaka ulja, isticanje alergena na pakiranju te nutritivna deklaracija, čija primjena počinje od 2016. godine, a moguće ju je koristiti i od prosinca ove godine.
>> Svježe pileće meso morate zamrznuti nakon kupnje. Evo zbog čega