Od sredine 2012. godine moći ćete uplatiti aranžman i otići na odmor u orbitu – samouvjereno tvrdi katalonski predsjednik tvrtke Galactic Suite, Xavier Claramunt.
Vijest je imala svjetski odjek jer je taj bivši raketni inženjer, a sada arhitekt i svemirski poduzetnik to izrekao u kameru Reutersove televizije. Kada je isto to prije dvije godine objavio u Europi, malo ga je tko uzimao za ozbiljno. Preko Velike bare – nitko. Ondje i dalje vjeruju da se svemirska utrka privatnika odvija jedino u njihovu dvorištu i nigdje drugdje.
Ulagač iz Zaljeva
– Pridobio sam više ulagača, od kojih je najkrupniji neimenovani svemirski entuzijast iz zemalja Zaljeva koji u moj projekt svemirskih hotela ulaže tri milijarde dolara. Na karipskom otoku gradimo svemirsku luku i odredište za pripremu gostiju. Rezervacije su dosad uplaćene za 43 gosta, a još ih se 200 zanimalo za rokove i uvjete putovanja – rekao je Xavier Claramunt u intervjuu koji je dao u svom studiju u Barceloni.
Njegovi orbitalni hoteli u obliku nakupine bobica grožđa neće biti stalno nastanjeni. Ondje će goste dovesti i ostaviti ih na tri dana. Pripremit će ih u zemaljskim simulatorima. Dobit će i posebnu odjeću od velkroa, da bi se pod mikrogravitacijom mogli držati oblih stijenki kapsula, uživati u pogledu, tuširati se u komori za kupanje, baviti se tjelovježbom...
Za razliku od Amerikanaca, razvoj zanimljiva projekta Xaviera Claramunta sami smo pratili mnogo pozornije. Početkom godine putovao je i predstavljao svoj projekt bogatim poslovnim ljudima u Finskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Japanu. Više od mjesec dana trajala je njegova turneja po Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Uspije li ispuniti obećane rokove, vjerojatno će za svoj prijedlog doživljaja pridobiti klijentelu bogatiju od one koja je već rezervirala letove u Virgin Galacticu Richarda Bransona. Njegovi podorbitalni letovi trebali bi početi 2011. godine s dva pilota i po šest putnika iz pustinjske svemirske luke Spaceport America u Novom Meksiku.
Ondje se u krajolik “ukopava” svemirski terminal, djelo slavnog arhitekta Normana Fostera. Letjet će se brodom koji je konstruirao Burt Rutan iz tvrtke Scaled Composites, povećana inačica njegova broda SpaceShip One kojom je prije pet godina, kao prvi privatnik, izveo dva uzastopna putovanja u svemir i tako osvojio nagradu Ansari X PRIZE.
Putnike Virgin Galactica u raketnom zrakoplovu-jedrilici na jednosatni će doživljaj ponijeti dvotrupni matični zrakoplov koji će na visini od 15 ili 20 kilometara raketu s turistima ispustiti, a ona će, potjerana raketnim motorom, dosegnuti visinu od 110 kilometara.
Putnici će ondje doživjeti desetak minuta mikrogravitacije, nakon čega će se brod spustiti poput jedrilice u matičnu luku. Za takav let od 200 tisuća dolara prijavilo se već 300 putnika. Matični zrakoplov već je dovršen i njime su izvedeni prvi pokusni letovi, a raketoplan bi trebao biti dovršen ove godine te bi ga se testiralo cijele sljedeće.
Misteriozna raketa
Za razliku od Richarda Bransona, karizmatičnog vlasnika koncerna Virgin, Xavier Claramunt nerado govori o vozilu kojim će se lansirati orbitalni hotelski lanac. Prvobitno je objavljeno da će iz njegove svemirske luke putnici polijetati kao u lunaparku.
Letjelica će biti postavljena na magnetne levitacijske tračnice na kojima će ubrzavati do visine od nekoliko kilometara, a tad bi se palili raketni motori. Ne zna se tko bi takve letjelice mogao sagraditi, osim ako to u najvećoj tajnosti ne radi europski privatni svemirski konglomerat EADS Astrium.
Dok se ne sagradi višekratno upotrebljiv svemirski brod, Xavier Claramunt tvrdi da će goste prevoziti ruskim raketama.
Miroslave, ajoj, kakva glupost. Pa zar je tako sporo sa pravim vijestima? Opet jedan sanjar nadobudnik, prodaje pticje mlijeko bogatim arapima sa sarenim PowerPoint slajdovima. Izgleda da sam fulao zvanje, dobro crtam i ide mi fuliranje. Letjelica na magnetskim tracnicama, par km u zrak? Pa zasto odma ne pitamo vanzemaljce dali bi leasali njihove brodove? Sto se tice utrke \"samo preko bare\" - oni bi se bazirali u Karibima, a gdje je to nego \"preko bare\"? Kakva objest.