Od 2577 novozaposlenih u zdravstvu 344 su liječnika i 512 medicinskih sestara

Koliko nam zapravo manjka zdravstvenog kadra, pokazat će analiza koju bi nadležno ministarstvo trebalo napraviti u okviru reforme sustava. Iako se već nekoliko godina barata više-manje istim brojkama, od kojih neke možda više ne odražavaju pravo stanje stvari, posve je sigurno da smo u ozbiljnom deficitu s medicinskim sestrama i liječnicima primarne zdravstvene zaštite, dok se redovi bolničkih doktora ipak popunjavaju, barem brojčano, dok su prema raspoređenosti neujednačeni. Ipak, broj zaposlenih u sustavu zdravstva iz godine u godinu raste, a shodno tome i troškovi za plaće.

Lepeza zanimanja

Prema analizi broja novozaposlenih djelatnika u zdravstvu koju smo tražili od Ministarstva zdravstva, u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, broj zaposlenih povećao se za 2577 djelatnika, od toga 344 liječnika, 512 medicinskih sestara te 1721 ostalih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika. Manje od trećine novoprimljenih su liječnici i medicinske sestre.

U 2020. godini broj zaposlenih povećan je u odnosu na 2019. za 1174. Od toga je bilo 485 liječnika, 267 medicinskih sestara i 422 ostala djelatnika. Godinu ranije, 2019., u odnosu na 2018. novozaposlena je 2781 osoba u zdravstvenom sustavu, od toga 454 liječnika, 909 medicinskih sestara i 1418 ostalih djelatnika. Taj trend prate i financijski izdaci za plaće koji su od 2016. do 2021. godine porasli više od 40%, u posljednje četiri godine za 24%, a prošle godine osnovica se povisila za dodatnih 4%.

Prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu, 31. prosinca 2021. godine bruto iznos plaća u zdravstvu iznosio je 12,86 milijardi kuna, a godinu ranije 11,86 mlrd. kn.

U zdravstvu je prošle godine bilo zaposleno 74.273 ljudi, a godinu ranije bilo ih je 71.696. Među ukupno zaposlenima broj zdravstvenih djelatnika povećao se za 2624, a nezdravstvenih se smanjio za 47 djelatnika pa udjeli iznose 77% zdravstvenih djelatnika (57.930) i 23% (16.343) nezdravstvenih. Među 2624 zdravstvena radnika više u sustavu prošle godine, osim rečenih 344 liječnika i 512 sestara, za 346 povećao se broj fizioterapeuta, 35 je kontrolora više, najviše u HZZO-u, 105 vozača sanitetskog prijevoza, 17 logopeda i psihologa, 49 sanitarnih inženjera i tehničara, 32 zdravstvena referenta na odjelima te 1180 ostalih.

Kad govorimo o zdravstvenim radnicima, osim doktora medicine i medicinskih sestara, to su i doktori dentalne medicine, magistri farmacije, magistri medicinske biokemije, primalja – asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser – kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike...

Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.

Do smanjenja broja nezdravstvenih radnika najviše je došlo u kategoriji tzv. nezdravstvenih vozača, kako ih bilježi evidencija – njih je 85 manje. Smanjen je i broj čistačica za 53, referenata u upravi za 35 te je manje i 11 raznih voditelja i rukovoditelja nezdravstvenih odjela u nabavi, tehničkim poslovima, računovodstvu, informatici i voznom parku.

Međutim, povećao se broj ostalih kategorija nezdravstvenih radnika. Najviše, za 52, u najbrojnijoj kategoriji “ostali” koja nakon povećanja broji vojsku od 6155 ljudi. Tu spada vrlo široka lepeza zanimanja – od ložača, portira i bravara do raznih stručnih savjetnika, stručnih referenata, voditelja odjela/odsjeka/kotlovnice/knjižnice/škole stranih jezika/praonice, voditelja pojedinih ureda i raznih tehničkih službi, zaštite na radu, odjela za kemijske registre, unutarnje revizije...

U skladu s potrebama

Među nezdravstvenima se za 40 povećao i broj tzv. namještenika III i IV vrste. Pet kuhara je više, kao i po 11 pomoćnih radnika i knjigovođa te 17 kontrolora obračuna.

– Aktivno upravljanje ljudskim resursima složen je i dinamičan proces u zdravstvenom sustavu te zbog toga predstavlja posebno područje reforme zdravstva. Osnovna namjera je jačanje zdravstvenog osoblja svih profila u skladu sa zdravstvenim potrebama stanovništva – najavljuje ministar Vili Beroš.

Naglašava da nedostatak zdravstvene radne snage nije izolirana pojava u Hrvatskoj, već postoji i na razini EU.