Od 325 popunili tek 117 mjesta na poljoprivredi u Osijeku

Samo 117 studenata upisalo je Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, donedavno zvan Poljoprivredni fakultet, što je tek trećina upisne kvote koja je, inače, lani bila popunjena.

– Upisali smo 97 redovitih studenata na sveučilišnom preddiplomskom studiju i 20 na stručnom studiju, a mjesta je ukupno 325. Za usporedbu, lani smo upisali ukupno 330 studenata. Razlika je, dakle, velika – započinje prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, prodekan za nastavu toga fakulteta. Očekuje da će se na jesenskom roku taj broj ipak povećati za 50 do 60, no i tako će dosegnuti tek od 33 do 50 posto razine iz proteklih godina. Uračunaju li se, pak, i izvanredni te strani studenti, praznih je mjesta čak 320.

Najmanje maturanata

Još su drastičnije brojke na poznatom Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, koje nudi isključivo poljoprivredna zanimanja. Na nove studente čekalo je 110 stolaca, a popunilo ih se dosad – šest. Negativni trendovi nisu pogodili samo poljoprivredu. Na Sveučilištu u Osijeku upisna kvota na svim studijima ljetos je popunjena sa 67 posto, a lani sa 73,3 posto. Prva je ovo jesen, nadalje, da kvotu od 150 mjesta nije potpuno popunila Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.

Uzroke otužnoj statistici treba tražiti, navode upućeni, u niskom natalitetu, manjem broju maturanata, lošijem rezultatu državne mature u ljetnom roku, ali i u iseljavanju i teškom stanju u gospodarstvu, posebno izraženima u Slavoniji.

– Broj maturanata u Hrvatskoj smanjio se za 4000 od 2015. do danas, od toga čak 2300 u strukovnim te 1000 u gimnazijskim programima. Na našem je fakultetu, inače, od 20 do 25 studenata iz gimnazijskih programa, ostali su iz strukovnih. Očito je da je taj manjak maturanata nas najviše kaznio – kaže profesor Lončarić.

Upravo tri slavonske županije, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, na samom su dnu ljestvice po broju maturanata ove godine u Hrvatskoj.

Studenti mehanizacije

– Ako nema djece u vrtićima i školama, jasno da će doći do toga da ih nema ni na studijima, i to nas sustiže – rezimira dr.sc. Oliver Jukić, dekan Visoke škole u Virovitici.

Uz nizak natalitet, lošu statistiku pojačava i, naravno, masovno iseljavanje.

– Dok su moje kolege predstavljale naše učilište po školama, često su čuli odgovor “mi nećemo studirati, odlazimo u Irsku, Njemačku” – govori Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica učilišta u Križevcima, čiji ugled i tradicija sežu iz davne 1860.

– Usto, velik broj kandidata za naše studije nije uspio položiti državnu maturu, što nas je pokopalo. Glavni su nam polaznici učenici poljoprivrednih škola, a u njima je prolaznost na maturi slabija, pa ti đaci nemaju šanse za studij. I o tome bi resorno ministarstvo trebalo razmisliti – poručuje dekanica. Nezaposlenih diplomiranih agronoma ima na birou, ali na studente mehanizacije, primjerice, poslodavci čekaju u redu.

– Poljoprivreda se trenutačno gospodarski prestrukturira, a mi se pokušavamo zajedno s našim privrednim jedinicama organizirati da situacija bude što bolja, i to nije lako. No, već smo započeli razvoj studijskih programa ka graničnim, interdisciplinarnim područjima gdje se lijepo možemo razvijati: zaštiti okoliša, podizanju kvalitete proizvodnje hrane, učinkovitom korištenju energije, novim izvorima energije – zaključuje prodekan Lončarić. U Visokoj školi u Virovitici od 70 do 75 posto iznosit će popunjenost studija menadžmenta s dva smjera, dok praznih mjesta neće biti na računalstvu i poduzetništvu. Broj upisnih mjesta na Sveučilištu u Osijeku, i redovitih, i izvanrednih studenata i stranih državljana, za 60 je manji nego lani.