Od 3407 proizvoda koje je zbog sumnje na povredu prava intelektualnog vlasništva lani u poštanskom i ekspresnom kurirskom prometu pregledala Carinska uprava Ministarstva financija, samo su tri bila originalna. Svi preostali proizvodi kupljeni putem interneta bili su djelo krivotvorenja i piratstva, kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Ninoslav Babić iz Carinske uprave. S trenutačnom gospodarskom i financijskom situacijom, internetske prijevare, čulo se jučer, uzimaju sve više maha pa je predstavljena i nacionalna kampanja “Ne kupujte mačka u vreći”, kojom se građane želi informirati kako prepoznati i zaštititi se od kupnje piratskih i krivotvorenih proizvoda koji mogu naštetiti njihovoj sigurnosti i zdravlju.
Ana Rački Marinković, zamjenica ravnateljice Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, kaže kako razvoj digitalnog tržišta i e-trgovine nose velike pogodnosti za današnjeg modernog potrošača kojem kupnja putem interneta omogućava širinu izbora, uštedu vremena i jednostavnost dostave. No s obzirom na to da je pri kupnji na internetu puno lakše naići na krivotvorine, a teže ih je prepoznati, građani trebaju biti svjesni postojećih rizika i svakako im se savjetuje pojačan oprez.
Tim više što ih “jeftiniji” proizvodi koje su naručili mogu i dodatno opaliti po džepu.
– Često se događa da građani budu vrlo neugodno iznenađeni kada dobiju obavijest od Carinske uprave da su kupili krivotvorinu i da su obvezni podmiriti troškove uništenja takvog proizvoda – kaže Danijela Marković Krstić, voditeljica odjela za Europski potrošački centar Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva.
No Babić tvrdi kako, unatoč činjenici da je uvoz krivotvorene robe protuzakonit, Carinska uprava neće kažnjavati naivne građane ako su greškom na internetu naručili krivotvorinu. Teško je povući granicu kada se na internetu krivotvorena roba kupuje svjesno, a kada iz neznanja ili zablude. Ipak, najviše se – u više od 50% slučajeva – naručuju i kupuju krivotvorena odjeća i obuća, igračke, mobiteli i rezervni dodaci, higijenski proizvodi...
– Jedino što nije zabilježena kupnja krivotorenih lijekova, koji se u nas rigorozno kontroliraju i mogu kupovati samo u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama, a koji u nerazvijenim zemljama čine 50%, a u razvijenim oko 3% – kazala je glasnogovornica Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) Jasminka Tadin.
S druge strane, Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet, upozorava kako MUP s porastom počinjenih kaznenih djela povreda prava intelektualnog vlasništva putem interneta bilježi i povezane zloupotrebe kreditnih kartica i drugih sredstava plaćanja, osobnih podataka, te je velika mogućnost zaraze računala malicioznim programima kojima su građani na taj način izloženi.
Ivana Jurin Puhalo iz Udruge nositelja prava na žig ističe kako se potrošače mora svakodnevno informirati i educirati o ilegalnim proizvodma i kako ih prepoznati. Prije kampanje provedena je anketa u kojoj je 56% građana izjavilo da ne kupuju putem interneta. Inače, najviše se kupuju filmovi, glazba, odjeća i obuća.
Ne kupujte vreću uz mačka.