Od Hrvata siromašniji još samo Grci, Bugari i Rumunji

U Hrvatskoj 71,1% ljudi živi u kućanstvima koja si ne mogu platiti tjedan dana obiteljskog godišnjeg odmora. Neočekivani financijski izdatak ne može podmiriti 67,3% obitelji. U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti 2012. godine bio je svaki treći građanin, odnosno 32,3%. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je iznosila 20,5%, a usporedimo li se s podacima o stanju siromaštva u Europskoj uniji, na visokom smo petom mjestu. Među 28 zemalja članica EU prosječna je stopa rizika od siromaštva 17,2%. Najniža stopa bilježi se u Češkoj (9,6%) i Nizozemskoj (10,1%). Najviše stope rizika od siromaštva su u Grčkoj (23,1%), Rumunjskoj (22,6%), Španjolskoj (22,2%) i Bugarskoj (21,2%).

Neki su to od brojnih podataka nevesele hrvatske zbilje na kojoj se temelji Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH (2014. – 2020.), dokumenta što ga je Vlada donijela u petak. Četiri su velike skupine građana najranjivije: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invalidnošću. Ako su pri tome i žene, pripadnici nacionalne ili neke druge manjine, povećava se i vjerojatnost višestruke diskriminacije.

Polovica radno sposobni

Ukupno 2,6% hrvatskog stanovništva ili 110.794 osobe (na dan 1. siječnja 2013.) prima pomoć za uzdržavanje koja je namijenjena osobama u najvećem riziku od siromaštva. Gotovo pola ih je radno sposobnih, a oko 35 posto su djeca. Najviše primatelja pomoći u odnosu na broj stanovnika županije imaju Šibensko-kninska (7,8%), Osječko-baranjska (5,0%) i Karlovačka županija (5%) pa su to županije s najvećim brojem osoba u riziku od siromaštva.

Mirovinu do 500 kuna prima 90.116 umirovljenika, dok ih 93.376 prima onu u iznosu do tisuću kuna. Osobe su to u najlošijoj materijalnoj poziciji pa su uglavnom korisnici sustava socijalne skrbi. Dio siromašnog stanovništva isključen je iz pristupa financijskim uslugama pa dio postaje žrtvama lihvarenja. Registrirano je 520.437 osoba s invalidnošću, što ukupno čini oko 12% stanovništva. Prema podacima djelatnika i volontera koji rade s beskućnicima, procjenjuje se da u RH ima oko 1000 beskućnika. Doplatak za djecu primalo je 2012. godine 395.771 dijete.

Gospodarska kriza posebno je negativno pogodila djecu - u dvije godine broj siromašne djece porastao je za oko 4000 ili 10%. Istraživanja pokazuju da djeca u Hrvatskoj sve više puše, piju i izloženija su nasilju nego u razvijenim zemljama Europske unije, a viši je i postotak porođaja kod adolescenata. Posebna kategorija građana koji su u riziku od socijalne isključenosti su dio hrvatskih branitelja i dio stradalnika ratnih zbivanja koji su suočeni s problemima poput siromaštva, invalidnosti, nezaposlenosti, bolesti, neriješenog stambenog pitanja, otežanih socijalnih kontakta i dr.

Rast broja obrazovanih

U posljednje vrijeme evidentiran je određeni broj branitelja u prihvatilištima koji zbog psihičkih problema (PTSP) i drugih razloga, poput nedostatka potrebnih dokumenata, ne mogu ostvariti mnoga prava, nemaju potporu obitelji i slično. Strategija kao prioritetno područje u suzbijanju i sprečavanju siromaštva i socijalne isključenosti određuje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Slijede zapošljavanje i pristup zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb; skrb o starijim osobama; regionalni pristup borbi protiv siromaštva; borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost.

Među glavnim ciljevima od 2020. godine je broj siromašnih smanjiti za 150.000, povećati udio populacije u dobi 30-34 sa završenim tercijarnim obrazovanjem za 35%, povećati stopu zaposlenosti na 59%. Dokument zastupa aktualnu europsku politiku i planira korištenje europskih fondova za realizaciju dijela aktivnosti.