Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini, koji se od ponedjeljka nalazi u posjetu Hrvatskoj, stigao je u Zagreb s popisom napuštenih nekretnina u Istri koje bi talijanski izbjeglice htjeli dobiti natrag. Unija Istrana, talijanskih izbjeglica iz Istre nakon Drugog svjetskog rata, uputila je u talijansko Ministarstvo vanjskih poslova popis napuštenih zgrada i terena u hrvatskom dijelu bivše zona B, odnosno do Bujštine.
Riječ je o popisu od točno 1411 zgrada i građevina koje su bile nacionalizirane i sada su još prazne u općinama Buje, Novigrad, Grožnjan, Umag i Brtonigla. Talijanski izbjeglice, esuli, traže da te nekretnine uđu u pregovore o isplati odštete. Talijanski esuli traže da Hrvatska za dio iznosa koji duguje Italiji kao odštetu da nekretnine koje je zaplijenila i nacionalizirala bivša Jugoslavija, a i sada su prazne.
Inače, optanti tvrde da Rimski sporazum bivša Jugoslavija nikada nije poštovala, a nisu ga, kažu, poštovale ni njezine sljednice Slovenija i Hrvatska, pa ga sada drže nevažećim. Kompletan dosje s popisom svih tih nekretnina, za koje Unija Istrana zahtijeva da se odmah vrate zakonitim vlasnicima, dostavljen je i ministru Frattiniju uoči njegova posjeta Hrvatskoj. Slovenskoj je javnosti objašnjeno da se zahtjev istarskih optanata Hrvatskoj neizravno odnosi i na Sloveniju jer su optanti uvjereni da bi u obnovljene pregovore trebala biti uključena i Slovenija.
Predsjednik Unije Istrana Lacota kaže da je sadašnji popis nekretnina prvi konkretan temelj za ponovne pregovore o Rimskom sporazumu, a to je i jedini ozbiljan uvjet da vlade Italije i Hrvatske dokažu da žele započeti postupak pomirbe. Bilo koji drugi dogovor između Italije i Hrvatske o tom pitanju Unija će Istrana razumjeti kao ponovnu prijevaru, kaže Lacota.
Pravno neutemeljeno
Kakvi su izgledi za ispunjenje zahtjeva optanata? Prema pravnim stručnjacima, ti su zahtjevi pravno neutemeljeni i trebalo bi ih odbiti. Kako je već mnogo puta objašnjavano, riječ je o tome da je optantima odšteta isplaćena u sklopu sporazuma između Jugoslavije i Italije i svoje bi zahtjeve morali postavljati prema Republici Italiji, a ne prema Hrvatskoj. Takvih je zahtjeva bilo. (S. P.)
Italija nije preuzela novac
Hrvatska se sa Slovenijom dogovorila da će kao sljednice bivše SFRJ preuzeti njene obveze iz Rimskog sporazuma i Italiji isplatiti 110 milijuna dolara odštete. Slovenija je preuzela 70, a Hrvatska 30 posto tog duga. Slovenski je dio duga još 2002., dvije godine prije ulaska Slovenije u EU, uplaćen na račun banke u Luksemburgu, ali ga Italija nije preuzela. (V. Z.)