Ilegalni softver

Od internetskog piratstva u Hrvatskoj šteta 400 milijuna kuna

Foto: AFP/Pixsell
Od internetskog piratstva u Hrvatskoj šteta 400 milijuna kuna
12.05.2011.
u 14:54
Broj “hakiranih” programa u Hrvatskoj posljednjih se godina nije smanjio. U odnosu na prvu studiju koja je objavljena 2003. broj ilegalnih softvera se udvostručio – na 54%.
Pogledaj originalni članak

Prošle je godine u Hrvatskoj počinjeno više od 1500 kaznenih djela vezanih za povredu intelektualnog vlasništva, odnosno internetsko piratstvo – šteta: gotovo 400 milijuna kuna!

Nelicencirani softver koji se u hrvatskoj može naći na više od polovice računala nije “kavalirski” delikt nego ozbiljan prekršaj koji koči razvoj ekonomije i stvaranje novih vrijednost, zaključak je jučerašnjeg predstavljanja rezultata međunarodnog udruženja BSA (Business Software Alliance).

Broj “hakiranih” programa u Hrvatskoj posljednjih se godina nije smanjio. U odnosu na prvu studiju koja je objavljena 2003. broj ilegalnih softvera se udvostručio – na 54%. A u usporedbi s zemljama članicama EU Hrvatska je zauzela 6. mjesto po broju nelicenciranih računalnih programa, igrica, operativnih sustava...

Ilegalna proizvodnja i distribucija piratskog softvera sve više ulazi i u fokus međunarodnih kriminalnih organizacija koje "poslovanje" šire i na područje novih medija. Tako je Željko Topić, ravnatelj Zavoda za intelektualno vlasništvo, objasnio da raspolaže podatkom kako su se meksički narkokarteli na američkom kontinentu uključili i u taj posao. Dnevno zarade više od dva milijuna dolara.

Odgovarajuće korake u borbi protiv piratstva poduzet će Ministarstvo unutarnjih poslova koje već ima radnu skupinu  za borbu protiv internetske krađe.

– Novi zakon o kaznenom postupku uključivat će i povredu intelektualnog vlasništva – kazao je Krešimir Sikavica, načelnik MUP-ova odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije. U prijevodu to znači da bi već ove jeseni u slučaju sumnje na piratstvo specijalni odjel MUP-a mogao, uz nalog suca, prisluškivati telefonske razgovore, pratiti sumnjivce i njihove mrežne priključke.

Da se posao s ilegalnim kopijama ne isplati, brojkama je potkrijepila Božena Vrbanić, zamjenica glavnog inspektora Državnog inspektorata. Prošle je godine na 3790 računala nađeno više od 500 hakiranih programa, a 145 educiranih inspektora specijaliziranih na prepoznavanje piratstva na licu je mjesta naplatilo 800 tisuća kuna. Podnijeli su i više stotina prekršajnih prijedloga, a tu su i moguće odštete vlasnicima licencija.

Tvrtke koje koriste nelicencirane proizvode mogu biti kažnjene globom do 50 tisuća kuna, obrtnici s dvije do 10 tisuća, a građani s četiri tisuće kuna.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 59

OB
-obrisani-
14:35 13.05.2011.

Ovaj članak je vic doslovno. VL koristi Adobe Photoshop koji NIJE licenciran na SVIM računalima, kao i software za prijelom stranica. Ministrstva također koriste 90% crackanog , a ne \"hakiranog\" software-a. to je velika razlika.. Ne bi želio objašnjavatiu čuvaru ovaca ovdje piostupak licenciranja software-a prema licencama i broju korisnika, te načinu/vremenu uporabe jer bi mu govorio kineski , pa ne bi skužio ništa. Tražim posao: doslovno, honorarno uređivati vaše TECH stranice koje su gore od Big Brothera, koji je zadnji šljam olajav rubrike.. Em objavljujete stvari par godina stare em, nemate pojma o pojmu..

OB
-obrisani-
14:37 13.05.2011.

\"freeware\" je jedno, i koristi se u nekomercijale svrhe..što izdavanje novna DEFINITIVNO NIJE. Dakle\'? A sad da im upadnemo tamo , zatekli bi namanje 80% njih kako igra igrice preko mreže..

Avatar ludi kekec
ludi kekec
16:40 12.05.2011.

@ cluesblues ako te microsoft na bilo koji način prisiljava da koristiš njihove programe - slobodno ih prijavi policiji - jer to je protuzakonito. imaš totalnu slobodu koristiti bilo koji operativni sistem, ne moraš biti na windowsima... isto vrijedi i za office... i za skype - postoje stotine programa koje rade to isto... pa izaberi što ti paše. a naravno da proizvođači softvera zarađuju - inače ne bi ni radili - kao i svi drugi. činjenica je da stotine programera rade godinama na nekom programu... i naravno da ga onda moraju naplatiti - i oni moraju kupiti kruh i mlijeko