Ramljakova bitka protiv tužbi

Od milijardi koje traži Kreditna banka spas je lex Agrokor

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Od milijardi koje traži Kreditna banka spas je lex Agrokor
30.01.2018.
u 13:07
Belje i Zvijezda prihvatili zahtjev Kreditne banke o odšteti
Pogledaj originalni članak

Tek je nešto više od dva mjeseca ostalo do prvog roka za potpisivanje nagodbe vjerovnika Agrokora, a zainteresirane strane čini se, sve su dalje od zajedničke platforme koja bi mogla dovesti do brzog dogovora. Dobavljači će u srijedu održati sastanak kako bi razmotrili svoju poziciju i buduće poteze.

Adris Grupa objasnila je da se na osporavanje tražbina drugih vjerovnika odlučila jer nije sigurna trebaju li sudionici roll-up aranžmana imati pravo glasa u nagodbi s tražbinama koje su uspjeli zanoviti i pozicionirati kao sigurno naplative u ponedjeljak, a kako je kompanija u skupini razlučnih vjerovnika koji su prvi u redu naplate jer ima zalog nad dionicama, njezina su potraživanja sigurna, a mogla bi ući i u stalno vjerovničko vijeće, ako se ono ustroji.

Maksimalni otpis 30 posto

Dioničari Agrokora ne odustaju od pokušaja ishođenja odštete za izgubljenu vrijednost tvrtki u kojima imaju suvlasništvo i traže odštetu veću od 30 milijardi kuna. Već se sada može jamčiti da mali dioničari neće dobiti ništa, već će pak izgubiti svoje vlasništvo, a s time se ne mire. Kreditna banka Zagreb, u vlasništvu osiguravateljskog mogula Dubravka Grgića, inzistira da se sazovu skupštine dioničara Zvijezde, Belja, PIK Vinkovaca i Vupika kako bi suvlasnici mogli raspraviti o njihovom odštetnom zahtjevu kojim Grgić traži od Agrokora odštetu od maksimalno 24 milijarde kuna tvrdeći da je tim tvrtkama nanesena šteta, a traži i odštetu od milijardu eura od Agrokora, Knighthead Capitala i Madison Pacific Trusta zbog štete nanesene sklapanjem roll-up aranžmana. Belje i Zvijezda u ponedjeljak su objavili da neće sazvati skupštine, ali su prihvatili zahtjev Kreditne banke Zagreb o odšteti. Agrokor će pak taj zahtjev odbaciti jer ga Lex Agrokor štiti od sudskih postupaka, a Belje je istaknulo i da ne smatra da je kompaniji nanesena šteta.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
Zagreb: Ante Ramljak i Alastair Beveridge dali izjave za medije o Agrokoru

– Ugovorom o najstarijem kreditu nije uzrokovana šteta društvu, već je tim izvorom financiranja društvo dobilo potrebnu likvidnost za nastavak poslovanja – istaknuo je direktor Belja Davor Bošnjaković.

Financijski vjerovnici zasad šute, a država koja je u ovom slučaju i vjerovnik ne otkriva svoju taktiku naplate preko milijardu kuna tražbina. Domaći dobavljači imaju dug za robu, granični dug koji žele potpuno naplatiti te potraživanja vezana za financijske mjenice na kojima prijete najveći otpisi. Ne pristaju na otpise veće od 30 posto u dijelu vezanom za financijske instrumente. Zajedno imaju oko trideset posto ukupnih tražbina pa se nadaju da imaju dovoljno ruku da utječu na nacrt nagodbe. Naime nagodba se može donijeti tek ako se o njoj slože vjerovnici koji drže 66 posto vrijednih tražbina, a domaće tvrtke nadaju se da se bez njih nagodba neće moći sklopiti.

Produljenje primjene zakona

Trgovački sud u Zagrebu podijelio je vjerovnike Agrokora u pet skupina pri čemu su u jednoj vjerovnici koji imaju razlučna prava, u drugoj vjerovnici koji su sudjelovali u roll-up aranžmanu, trećoj pak obvezničari čija su potraživanja Adris Grupa i Alca osporile, u četvrtoj banke i dobavljači koji imaju tražbine vezane uz financijske instrumente, a u petoj svi dobavljači pa i država i gradovi i općine. Oni nemaju osiguranje i nisko su u redu naplate. Svi vjerovnici mogu se na tu odluku suda žaliti do petka Visokom trgovačkim sudu. Nakon što to tijelo izda pravomoćno rješenje, otvara se prostor za pokretanje niz parnica. Sud je zasad utvrdio 31 milijardu kuna vrijedne tražbine koje nisu osporavane, dok će se za ostale 26,5 milijardi kuna vrijedne tražbine, među kojima je i potraživanje ruskog Sberbanka, najvećeg pojedinačnog kreditora Agrokora, veće od osam milijardi kuna, a koji je osporio Ramljak zbog sudskih sporova kojima Rusi traže naplatu dugova, utvrđivati parnicama. Tek nakon tih parnica bit će poznato s kojim iznosima vjerovnici sudjeluju u nagodbi, kojoj skupini tražbina pripadaju i sukladno tome u kojem su redu naplate. Izgledno je da se to neće razriješiti do 10. travnja, do kad je lex Agrokor na snazi. Ili će se dakle zakonska primjena produljiti do 10. srpnja ili će privremeno vjerovničko vijeće koje ne odražava pravi utjecaj vjerovničkih skupina pripremiti oblik nagodbe i nužne otpise.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.