Od nove vlasti očekujem reformu policije i ustava

Američki veleposlanik, Douglas McElhaney, u razgovoru za naš list najavljuje nove diplomatske i političke napore kako bi ponovno bili pokrenuti procesi reforme policije i ustava.  

VL: Smatrate li da će nova vlast u BiH lakše i brže doći do dogovora o reformi policije ili reformi ustava?  
MCELHANEY: Ustavna reforma je proces koji traje i za njega će vjerojatno trebati više vremena. Reforma policije je nešto za što postoje kratkoročni ciljevi. U nedavnim razgovorima je istaknuta urgentnost usvajanja policijske reforme u parlamentima. Ukoliko se to ne uradi u ovom mjesecu cijeli kalendar za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU se pomjera i trebat će mnogo više vremena da se to ponovno razmotri. Direkcija za reformu policije je završila svoj posao i sada moramo učiniti da politički moćnici kažu da se slažu s tim. Vrlo skoro će doći do konkretnog razgovora sa svima o ovom pitanju. Ja mislim da je moguće i neophodno usvojiti izvješće o reformi policije do kraja veljače. Kada su pitanju ustavne promjene, političke stranke nisu odlučile što žele uraditi. Ja čekam da vidim njihovu odluku. Ako ne raditi na prvom paketu ustavnih promjena, što onda žele. Nešto moraju uraditi, to je njihova odgovornost. Ne mogu ništa na uraditi. Svi se slažu da u Daytonskom sporazumu ima stvari koje ne funkcioniraju. Sada moramo doznati što raditi u vezi s tim.  

VL: Što će biti ako reforma policije ne dobije zeleno svjetlo u parlamentima i ako stranke ne pokrenu nove razgovore o ustavnim promjenama? Kakve će biti posljedice?  
McELHANEY: Prije nego je postala članica EU Bugarska je dobila milijardu, a u Rumunjska 400 milijuna dolara pomoći. Taj novac je iskorišten za prilagođavanje standardima EU, kako bi te zemlje mogla postati punopravne članice Unije. To je nešto što se u BiH neće dogoditi još jedan duži period ako ne bude reformi. Pitanje policijske reforme je pitanje EU. To je nešto što BiH mora uraditi želi li postati članica EU. Bez toga BiH ostaje tamo gdje je sada. Što se tiče ustavnih promjena, mogu kazati da će SAD jako aktivni po ovom pitanju. Mi imamo bilateralan odnos s BiH i koristit ćemo to što možemo utjecati na ljude ovdje. Spremni smo pomoći ljudima ovdje da mijenjaju ustav, Možete to zvati pritiskom ili pomoći, kako god hoćete.

VL: Retorika bh. političara, posebno Dodika i Silajdžića, umnogome podsjeća na neka bivša vremena. Imajući u vidu sve to, a posebno priču o Kosovu, kako možemo biti sigurni da će stvari ići u pozitivnom smjeru?  
McELHANEY: Mislim da će stvari biti pozitivne, jer BiH ima dobre prijatelje i mnogo ljudi koji su zainteresirani za nju. U predizbornoj kampanju su izgovorene svakakve riječi i nadam se da će to sada prestati i da je to iza nas. Smatram da BiH može biti pozitivan primjer jednog dijela bivše Jugoslavije koji sada ima jasnu međunarodnu poziciju. Tu se vraćamo na ono je li čaša do pola prazna ili do pola puna. Ako se vratimo na 1996. godinu, vidjet ćemo kakvo je stanje bilo onda, a kakvo je danas. Ja sam radio u Europi i svjedok sam tranzicije zemalja u istočnoj Europi. To nije bio lak proces. Pitajte nove članice EU, kako je to težak proces kada nemate izgrađene institucije. Mi ćemo biti u budućnosti ovdje, kako bi vam pomogli, jer je i u našem interesu da stvari ovdje bolje funkcioniraju.  

VL: Ne bojite li se da će se situacija na Kosovu “preliti” u BiH?  
McELHANEY: Ne. Ja se ne bojim toga. Razgovarao sam s nekim ljudima ovdje nakon što je objavljen Ahtisarijev plan za Kosovo. Na svim tim sastancima sam čuo da ljudi shvaćaju situaciju na Kosovu i da će biti teško da se svi ljudi slože s tim. Ali, međunarodna zajednica je tamo uspostavila sigurnosti i politički aspekt koji garantira stabilnost i manjinama. Status Kosova se mora regulirati, a ja očekujem da više nećemo slušati te usporedbe Kosova i BiH.  

VL: Smatrate li da američki i uopće utjecaj međunarodne zajednice u BiH treba biti veći i što mislite o ideji da na čelo OHR-a dođe Amerikanac?  
MCELHANEY: Prvo da kažem da Amerikanac neće biti visoki predstavnik, a što se tiče utjecaja, mislim da se SAD slažu s idejom da se nastavi smanjivati uloga OHR-a u BiH. Mi želimo, s jedne strane, poslati jasan signal da se stvari ovdje odvijaju u pozitivnom smjeru, a s druge strane, vjerujemo da je potrebno reći ljudima da smo ovdje da vam pomognemo i vršimo pritisak na provedbu reformi. SAD još uvijek nisu iznijele svoj definitivan stav o budućnosti OHR-a. Moje osobno mišljenje je da cijeli proces reduciranja OHR-a i prijenos ovlasti na EU treba biti nastavljen. Kakav će format tog procesa biti, ja ne mogu kazati.