Prema stanju pet obrazovnih mjerila u zemljama članicama Europske unije i kandidatskim zemljama, koje je Europska komisija objavila zajedno s izvještajem o preobrazbi obrazovanja u EU, stanje obrazovanja u Hrvatskoj trebalo bi biti više nego dobro. Prema dvama od tih mjerila Hrvatska je na samome europskom vrhu!
Dok EU teži da se postotak onih koji napuste školovanje prije završetka upisanoga stupnja u 2010. godini smanji s lanjskih prosječnih 14,9 na 10 posto, u Hrvatskoj je takvih lani bilo samo 3,7 posto, najmanje u Europi! U EU je, s pet posto, najbolja Poljska, a slijedi Slovenija, s 5,1 posto. Ispod žuđenih 10 posto još su samo Češka s 5,6, Slovačka sa šest, Litva sa 7,4 i Finska sa 9,8 posto, a blizu mi je, s 10,1 posto, Austrija.
Prema drugome mjerilu, postotku pučanstva mlađemu od 22 godine koje je završilo srednju školu, Hrvatska je također najbolja u Europi: takvih je u nas lani bilo 95,4 posto, dok je težnja EU da se europski prosjek s lanjskih 78,5 dogodine podigne na 85 posto. Najbolja među zemljama članicama EU je prema tome mjerilu Slovačka, s 92,3 posto, a slijede Češka (91,6%), Poljska (91,3%) i Slovenija (90,2%). Najlošije stoje Malta i Portugal, u kojima je 22-godišnjaka sa završenom srednjom školom samo 53, odnosno 54,3 posto.
Hrvatska je nešto bolja od prosjeka EU (24,1%) kada je riječ o funkcionalnoj nepismenosti 15-godišnjaka. U Hrvatskoj je u toj dobi funkcionalno nepismenih 21,5, dok ih je u susjednoj Sloveniji 16,5 posto. Najmanje ih je u Finskoj (4,8%), a najviše u Rumunjskoj (53,5%).
Porast broja diplomanata koji su završili matematiku, znanstvene ili tehnološke studije od 2000. do 2007. godine u Hrvatskoj (41,9%) je nešto bolji od europskoga prosjeka (33,6%), ali to mjerilo ništa ne govori o njihovu ukupnome broju.
Pri samome smo dnu, međutim, kada je riječ o postotku pučanstva u radnoj dobi koje sudjeluje u cjeloživotnome učenju. U Hrvatskoj je takvim samo 2,2 posto dok je europski prosjek 9,5, a težnja je da u 2010. obuhvati najmanje 12,5 posto radne snage. Najviše u cjeloživotnome učenju sudjeluju Danci (30,2%), a najmanje Bugari (1,4%). Manje nego u Hrvatskoj takvih je još samo u Turskoj (1,8%) i Rumunjskoj (1,5%).
Europski povjerenik za obrazovanje Slovak Maroš Šefčovič upozorio je da je napredak u poboljšanju obrazovanja u EU prespor, pa se “većina preobrazbenih ciljeva postavljenih za 2010. godinu neće ostvariti”.
- Moramo i više i bolje ulagati u obrazovanje kako bi se Europljani bolje pripremili za nalaženje radnoga mjesta, te da dugoročno povećamo svoje inovativne sposobnosti - naglasio je Šefčovič.
ovo je vijest za naslovnice a ne tamo neke narkomanke nimfe celzijuske...svi hrvatski mediji kao da se natjecu u prezentiranju smeca i negativnosti...ali jasna je stvar da to destruktivno djelovanje dolazi iz najvisih politickih krugova...dok oni cine sve da uniste ovo krvlju steceno nasa djeca znanjem pokoravaju europu...bravo djeco...vi ste nada i buducnost ove zemlje.