Od plaće živi samo svaki treći građanin

Više građana Hrvatske živi od nerada nego od redovita rada, pokazala je analiza podataka dobivenih na temelju popisa stanovništva iz 2011. Poznato je da se stopa neaktivnosti, odnosno udio ljudi koji ne rade i ne traže posao, u Hrvatskoj penje daleko iznad europskog prosjeka, ali je malo spominjan podatak da oko 450 tisuća građana – ne želi raditi. Jedan dio njih, točnije 214.715 građana koji ne rade, izjasnili su se da se brinu o domaćinstvu, dok gotovo 230.000 ljudi ne navodi razlog svoje neaktivnosti.

Većina ima nekretninu

U Hrvatskoj je 1,8 milijuna neaktivnih građana starijih od 15 godina, ali milijun od njih su umirovljenici, a 326 tisuća učenici. Među 214.715 kućanica je i 11.088 muškaraca koji ne rade zato što se brinu o kućanskim poslovima.

Podaci o broju nezaposlenih i zaposlenih iz popisa stanovništva ne poklapaju se s onima iz statistika Državnog zavoda za statistiku ni Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a i odnose se na ožujak 2011. godine. Tada je 1,39 milijuna ljudi reklo da živi od stalnog rada, dok je bez prihoda bilo 1,37 milijuna građana. Zapravo, parazitsko smo društvo u kojem mnogo više ljudi živi od tuđeg rada nego što ih zarađuje za kruh. Povremeno radi stotinjak tisuća ljudi, a oko 25.000 sretnika živi od imovine koju posjeduju. Ostali žive od raznih oblika pomoći. Tako 180 tisuća ljudi prima socijalnu pomoć, ali među njima su i građani koji primaju dječji doplatak, a 67 tisuća građana ostvaruje prihode od povremene pomoći drugih ljudi. Čak je i među umirovljenicima samo 60 posto njih ostvarilo starosnu mirovinu, dok su ostali u mirovinu otišli po posebnim uvjetima.

Bez obzira na to što pola države ne radi, jer je stopa aktivnosti, naime, samo 49,4 posto, uz 16 posto nezaposlenih među aktivnim građanima, Hrvati, čini se, žive poprilično dobro. Većina posjeduje vlastitu nekretninu, visok je stupanj opremljenosti kućanstava osnovnim instalacijama, a i većina građana posjeduje računalo i ima pristup internetu. U deset godina do 2011. broj stambenih jedinica povećao se na 2,2 milijuna – za petinu, a broj vikendica narastao je za 70 tisuća pa sada postoji 250 tisuća vikendica uz 60 tisuća stambenih jedinica koje su evidentirane kao stanovi za iznajmljivanje turistima. Čak 89 posto građana živi u stanu koji je u privatnom vlasništvu ili su suvlasnici nekretnine u kojoj žive, a oko 60 tisuća kućanstava unajmljuje cijeli stan ili dio stana.

Računalo ima 55,3% ljudi

Beskućnika u Hrvatskoj, prema popisu, ima samo 215, iako je golim okom i prema broju prihvatilišta u Hrvatskoj jasno da ih ima više. Najviše stanova je trosobno, a prosječna kvadratura najmanja je u Zagrebu i iznosi 71 četvorni metar. I dok se s jedne strane živi luksuzno, čak 58.000 kućanstava živi bez kupaonice, a 38.000 ih nema ni zahod. U Državnom zavodu za statistiku kažu da su to uglavnom slučajevi kada više kućanstava dijeli kupaonicu na katu, kao što je primjer u centru grada Zagreba, ili ima zahod izvan stana ili kuće. I dok neki nemaju zahod, čak 55,3 posto građana posjeduje računalo, a oko 50,6 posto njih koristi se internetom. Najmanje računala po broju stanovnika ima u Dalmatinskoj zagori.