Ova zemlja postaje europski obrambeni div

Ratni stručnjak Francis Tusa iz britanskog The Independenta u svojoj dugačkoj analizi objašnjava kako se Europa priprema za potencijalni globalni rat te upozorava da Velika Britanija opasno zaostaje u tom procesu. Dok europske zemlje, osobito u istočnom i sjevernom dijelu kontinenta, ulažu milijarde eura u svoje obrambene kapacitete, Velika Britanija suočava se s ozbiljnim problemima u održavanju svoje vojne moći i spremnosti na odgovor u slučaju sukoba.

Prema Tusi, dok su zemlje poput Poljske, baltičkih država, Finske i Švedske uvelike unaprijedile svoju obranu, uključujući stvaranje fizičkih prepreka poput minskih polja i rovova te postavljanje sustava za rano otkrivanje prijetnji poput dronova, Velika Britanija se povukla u smanjenje vojnih izdataka. Poljska, na primjer, troši milijarde eura na obrambene sustave poput izraelske Željezne kupole i povećava svoju potrošnju na obranu do 4,7 posto BDP-a. Također, poljski premijer Donald Tusk najavio je stvaranje modernih obrambenih sustava, uključujući raketnu obranu, koja bi trebala zaštititi istočne granice Poljske od prijetnji, prije svega Rusije.

"Poljski obrambeni projekt uključuje fizičke prepreke protiv tenkova, bunkere i tehnologije protiv dronova koje koriste umjetnu inteligenciju za rano otkrivanje prijetnji i nadzorne sustave. Ovo bi mogla biti najvažnija investicija u nacionalnu sigurnost u poslijeratnoj povijesti zemlje, pozicionirajući Poljsku kao europskog lidera u obrani", naglašava Independent, koji podsjeća na to da Poljska sada na obranu troši 37 milijardi eura, što čini 4,7 posto njezina BDP-a, uz daljnja povećanja o kojima se trenutačno raspravlja.

U međuvremenu, kao odgovor na "hibridni rat" na nekoliko baltičkih frontova, baltičke države ulažu stotine milijuna eura u jačanje svojih obrambenih linija kroz još jedan veliki projekt, koji će započeti 2025. godine, a koji planiraju članice NATO-a Estonija, Latvija i Litvanija. Po cijeloj sjevernoj Europi troši se više od milijardu eura – ubrzano – na izgradnju novih tvornica streljiva, posebno za 155 mm artiljerijske granate koje Ukrajina ispaljuje u količinama koje nisu viđene još od Drugog svjetskog rata. "Države diljem sjeverne Europe – liberalno-demokratske, koje su vrlo cijenjene zbog kvalitete života i usluga – slažu se: ako Ukrajina izgubi svoju borbu protiv Rusije, Rusija bi mogla postati hrabrija i poduzeti vojne akcije protiv baltičkih država, Finske ili čak Poljske", navodi Tusa.

U mnogim europskim državama obrambeni proračuni također rastu. Francuska je povećavala obrambenu potrošnju osam godina zaredom, a očekuje se da će do 2027. nadmašiti Veliku Britaniju u istim uvjetima. Nizozemska je prije dvije godine poništila desetljeća smanjenja obrane i planira udvostručiti svoj proračun unutar pet godina. Švedska, Norveška i Danska također povećavaju svoje obrambene proračune, često s dvostrukim povećanjima na godišnjoj razini.

Europski obrambeni div također se probudio. Njemačka, koja je među prvima drastično smanjila obrambenu potrošnju nakon Hladnog rata, povećala je svoj vojni proračun za dvije trećine od ruske invazije na Krim 2014. godine. Ključno, invazija Ukrajine 2022. godine izazvala je Zeitenwende ("prekretnica"), a kancelar Olaf Scholz obećao je neposrednu investiciju od 100 milijardi eura kako bi se riješile praznine u municiji i opremi. Od tada je Berlin potrošio 30-40 milijardi eura na borbene avione F-35A koje je isporučio SAD i druge sustave, te više od 60 milijardi eura na municiju i rakete od veljače 2022. godine.

Za razliku od tih zemalja, zabrinut je Independent, Velika Britanija planira izvršiti strateški pregled obrane tek krajem 2025. godine, a ministar obrane John Healey priznao je da su smanjenje potrošnje i kašnjenje u implementaciji potrebnih obrambenih strategija direktna posljedica rasta ruske agresije i nestabilnosti na Bliskom istoku. Iako su nedavni komentari britanskih dužnosnika o smanjenju vojne opreme – uključujući dronove, helikoptere i brodove – izazvali zabrinutost, stvarna prijetnja od potencijalnog napada na Britaniju još nije uzeta dovoljno ozbiljno.

Tusa posebno ističe činjenicu da je Velika Britanija, koja se oslanja na NATO saveznike za sigurnost, postala ovisna o vojnim resursima drugih država, posebno SAD-a, kako bi održala svoju vojnu moć. Britanski vojni kapaciteti, uključujući Kraljevsku mornaricu i RAF, suočavaju se s ozbiljnim manama. Prema njegovim riječima, "britanska vojska ne bi mogla mobilizirati cijelu diviziju vojnika i nema dovoljno municije za borbu dulje od mjesec dana". To je ozbiljan problem jer bi, u slučaju poziva na članak 5. NATO-a, Velika Britanija bila neprimjerena za odgovaranje na napad, čime bi ugrozila svoju poziciju unutar Alijanse.

U kontekstu europskih obrambenih priprema, Tusa također upozorava da bi Rusija, nakon invazije na Ukrajinu, mogla proširiti svoje vojne aktivnosti na baltičke države, Poljsku ili Finsku, ako Ukrajina ne bude u mogućnosti održati front. Ovaj "hibridni rat" i testiranje sigurnosnih sustava u Europi, uključujući napade na infrastrukturne objekte poput podmorskih internetskih kablova, već sada stvara ozbiljne prijetnje sigurnosti kontinenta.

Tusa zaključuje da će zemljama koje su se unaprijed pripremile biti lakše odgovoriti na prijetnje, dok bi Velika Britanija, unatoč svojim resursima i moći, mogla biti u poziciji da "zaostane" u ključnim trenucima. "NATO princip da 'napad na jednog znači napad na sve' zahtijevao bi od Velike Britanije da krene u akciju, što je situacija za koju smo katastrofalno nepripremljeni u usporedbi s našim europskim susjedima", zaključuje Francis Tusa u svojoj velikoj analizi.

FOTO Pogledajte fizičku transformaciju Zelenskog tijekom 1000 dana krvavog sukoba