Od priznanja za eko proizvod se ne živi!

Teška su vremena, što će biti s proizvodnjom meda, domaće rakije i propolisa na kanjonu rijeke Krke, ne bih znala reći. Kriza nas je već dobrano pogodila, posla je sve manje, a dugovi se gomilaju. Pomoći niotkud – požalila se Marija, koja se sa suprugom Miljenkom Čavlinom već pet godina u Marasovinama nedaleko od Oklaja bavi pčelarstvom.

Uzgoj pčela
Na visoravni Promine vratili su se odmah nakon Domovinskoga rata, a kako su oboje bili bez dobro plaćena posla, odlučili su se okušati u poduzetničkim vodama. U pčelama su, tvrde, vidjeli svjetliju budućnost.

– Prvo smo kupili 30 košnica, da vidimo je li to uopće za nas. Posao je odmah krenuo pa smo odlučili proširiti porodicu pčela na stotinjak košnica. Podigli smo komercijalne kredite, ja dva, suprug dva, i krenuli u opremanje punionice meda, posao se do recesije solidno razvijao, a onda je prije Nove godine otkazana velika pošiljka koja nas je koštala stagnacije i dugova. Pokušali smo dobiti poduzetnički kredit, ali neuspješno – dodaje Marija, koja danas radeći na mednom octu, novom proizvodu, pokušava naći rješenje za postojeće dugove.

U radu im pomažu i djeca, a godišnje proizvedu, ovisno o vremenskim uvjetima, nešto više od tonu meda.

Samo pohvale
– U posao smo uložili nešto manje od pola milijuna kuna i ne možemo od toga odustati. Na svim sajmovima dobivamo pohvale za rad, ali od zahvalnica nitko ne može živjeti. Proboj na tržište težak je, posebno ako živite daleko od grada – dodao je Miljenko Čavlina. U poslu im pomažu stručnjaci s Veleučilišta Marka Marulića u Kninu te Agronomskoga fakulteta iz Zagreba.

– Usavršila sam proizvodnju uz pomoć profesora i inženjerije, sve su to ljudi iz Oklaja i okolice, naše prominske veze. U našim proizvodima nema štetnih sastojaka, rakija nema metilnog alkohola, sve je ekološki čisto. Bilje berem sama, a recepte sam uzela od bake i djeda. Međutim, ništa nam to ne znači kada ljudi nemaju novca, nemam kome prodati svoj med – razočarano će Marija. U Hrvatskoj se na godinu proizvede oko sedam tisuća tona meda, a zbog nesređene zakonske regulative većina se proda na crnom tržištu.