– Stalno se volimo uspoređivati s Njemačkom, ali tamo nema neoporezivih naknada. Hrvatska i Slovenija jedine su članice Europske unije koje koriste neoporeziva davanja kako bi povećale primanja radnika – komentar je sindikalca Mladena Novosela, predsjednika SSSH, na najavljeno povećanje iznosa neoporezivih naknada uz plaće od prosinca ove godine. Prosječne bruto plaće porasle su u ovoj godini oko 16 posto, a neoporezive naknade, prema podacima do rujna, čak 50 posto.
Hrvatska ima 47 različitih neoporezivih naknada koje su u vrijeme Plenkovićeve Vlade značajno povećane, a uvedene su i nove poput bonusa za dobre rezultate rada, plaćanje vrtićkih troškova, plaćanja najamnina i slično, čime poslodavci podebljavaju primanja kod njih zaposlenih radnika a da im ne dižu bruto plaće i uplaćuju doprinose za zdravstvo i mirovinu.
VEZANI ČLANCI:
Osjetit će na mirovini
Poslodavci pozdravljaju takvu praksu, za razliku od sindikalca koji se, kaže, i sam lomi oko naknada te kaže. – S jedne strane drago mi je da radnik odmah dobije više, no svjestan sam da će to svi osjetiti na mirovini – kaže Novosel. Sindikate posebno bole naknade za radne rezultate, uvedene prije nekoliko godina, jer ih mnoge tvrtke koriste u zamjenu za povećanje bruto plaća, a njihovu isplatu uvjetuju redovitom prisutnošću na poslu. Ode li radnik i jedan dan na bolovanje, kažnjava ga se, kaže Novosel, neisplatom bonusa. Inače, neoporezive su naknade naslijeđe iz Jugoslavije te ne čudi što u EU u raširenom obliku postoje još samo u Sloveniji.
Prema podacima Porezne uprave, za isplate do rujna najviše se isplaćuju bonusi za dobre rezultate rada, naknade za topli obrok, naknade za prijevoz, božićnice i regres. Te je isplate, prema podacima iz rujna, primalo 50 do 80 posto svih zaposlenih. – Svako povećanje neoporezivih naknada, pa i ovo, više je nego dobrodošao potez Ministarstva financija. Upravo zbog uvođenja eura očekivalo se zaokruživanje naknada već početkom godine kako bi iznosi bili pamtljiviji u praksi – prokomentirala je predsjednica sekcija računovođa pri HOK-u Đurđica Mostarčić.
Zbroje li se sve neoporezive naknade, radnik tijekom godine preko njih može dobiti oko 3000 eura, gotovo tri prosječne neto plaće. Sindikalac Novosel ističe kako oni ne stavljaju u isti koš sve naknade, ali najviše ih muče naknade za dobre rezultate rada koje rastu te su s nekadašnjih 5000 kuna došle na 8400 kuna, odnosno 1120 eura. On bi radije da se za toliko povećaju bruto plaće te je uvjeren da razlika završi u dobiti poslodavca. Ministar financija Marko Primorac najviše je novim prijedlogom podebljao primanja studenata i učenika. Neoporezivi iznosi naknada koje učenici i studenti dobivaju tijekom studentske prakse skaču s 232 na 560 eura, a za toliko se povećavaju i stipendije i potpore učenicima i studentima.
Stipendije za izvrsnost skaču s 530 na 840 eura. Učenici i studenti od iduće će godine moći slobodno zaraditi preko studentskog ili učeničkog servisa 3360 eura – (sada 3158 eura) bez straha od gubitka statusa uzdržavanog člana obitelji. Rastu i sportske stipendije na 560 eura, a nagrade za sportska ostvarenja na 2800 eura. Umjesto 66 eura ili nekadašnjih 500 kuna poslodavci će radnicima za topli obrok mjesečno moći neoporezivo isplatiti stotinu eura, odnosno 1200 eura godišnje.
Pravdaju li troškove računima, tada se mjesečna svota penje na 150 eura, a godišnja na 1800 eura. Dnevnice će biti 30 eura, a povećat će se i naknada za kilometražu s 0,4 na 0,5 eura. Za rad od kuće, odnosno rad na izdvojenom mjestu rada, neoporezivo se može isplatiti četiri eura po danu, ali najviše 70 eura. Regres i za prosinac aktualna isplata božićnica penju se zajedno na 700 eura, čime se te dvije isplate podebljavaju za 37 eura. Dar djetetu bit će 140 eura te se povećava samo osam eura.
Više za otpremnine
Jubilarne su nagrade također prigodno rezervirane za kraj kalendarske godine te se i one povećavaju u odnosu na dosadašnje iznose pa će za deset godina rada jubilarna nagrada biti 280 eura, za 15 godina 336 eura, za 20 godina 392 eura, za 25 godina 448 eura, za 30 godina 504 eura, za 35 godina 560 eura, za 40 godina 672 eura, a toliko će se isplatiti i osobama koje su u radnom odnosu 45 ili 50 godina. Ima i takvih, ali uglavnom u javnom sektoru, jer se privatni rano rješava radnika, uglavnom čim steknu prve uvjete za mirovinu.
Inače, neoporeziva otpremnina za mirovinu bit će 1400 eura te je i ona podebljana, a 30-ak eura povećava se i otpremnina kod poslovno uvjetovanog otkaza, koja će po novome biti 896 eura po godini staža. Otpušta li se radnik koji je pretrpio profesionalnu bolest ili ozljedu na radu, otpremnina je 1120 eura po godini staža. Pojačane su i potpore za bolovanja i invalidnosti na 560 eura, a za smrt radnika obitelj može neoporezivo dobiti 1120 eura.
Do rujna je za deset najzanimljivijih nagrada isplaćena 1,1 milijarda eura. Za razliku od masovne isplate toplog obroka ili bonusa, neke su naknade zastupljene samo u malim privatnim poduzećima. Tako četiri tisuće poslodavaca plaća vrtić za osam tisuća kod njih zaposlenih radnika, a njih 1300 plaća najamninu za 4,4 tisuće zaposlenika. Bonuse su do rujna isplatile 62 tisuće firmi za 800 tisuća radnika, a regres njih 50 tisuća za 975 tisuća zaposlenih radnika.
VIDEO Milanovića nasmijao potez Grlića Radmana "Što bi rekli u Srbiji, pokušao da ju startuje"
Ovo je jedna vrsta porezne reforme. Država omogućava relativno lako povećanje plaća i istovremeno smanjenje mirovina.