Od Šeksa sam puno naučio, ali politikom me zarazila supruga

Posljednjih tjedana hrvatski mediji bavili su se mladim Karlom Resslerom (HDZ), potpredsjednikom Mladeži Europske pučke stranke, savjetnikom predsjednika Vlade RH, posinkom Vladimira Šeksa, te ga „počastili“ epitetom jednog od ključnih Plenkovićevih ljudi i autorom novog stranačkog Statuta.

No, tko je Karlo Ressler, mladi pravnik i znanstvenik koji se našao u žarištu zanimanja hrvatske javnosti.

Rođen je 1989. u Zagrebu. Prve tri godine živio je u novozagrebačkom kvartu Utrina. Poslije su se on i majka Anica preselili u Borovje, gdje su živjeli dulji period, gotovo do Karlove srednje škole. Kako je majka kao liječnica otorinolaringologinja radila na Šalati, Karlo je u osnovnu školu išao u Mesićevoj ulici na Šalati.

– Mislim da sam imao odlične profesore. U osnovnoj školi dosta sam se bavio matematikom zahvaljujući profesoru Buranjiju koji je bio jako angažiran u vezi priprema za natjecanja na kojima sam sudjelovao – priča nam Karlo Ressler.

Osim matematikom, Karlo Ressler se za vrijeme osnovne i srednje škole bavio športom, osobito košarkom i redovito trenirao. Kad je pak počeo pohađati srednju školu, VII. gimnaziju u Križanićevoj, 2004. majka se udala za Vladimira Šeksa, nakon čega su se iz Borovja preselili u Bauerovu. Ravnateljica VII. gimnazije u to je vrijeme bila Ljilja Vokić, ministrica prosvjete i športa od 1994. do 1998,. koja je držala do kvalitete i discipline u školi.

Od 2. razreda gimnazije, uz ostale obveze, Ressler se intenzivno bavio debatom u Hrvatskom debatnom društvu (HDD). Jednom tjedno članovi HDD-a, koji su prošli debatni program, dolazili bi u školu i obučavali mlade ljude u tome kako argumentirano raspravljati.

– Učili smo o glavnim elementima debate, pravilima argumentacije, najčešćim logičkim pogreškama, pravilima retorike, teorijskim uporištima za debatu itd. Prvi smo put na sustavan i organiziran način počeli raspravljati o prijepornim društvenim temama, i to me jako zainteresiralo – kaže Ressler, koji je često sudjelovao na debatnim natjecanjima.

Volio je debatirati

Zahvaljujući debati, braneći argumentima afirmaciju ili negaciju neke od kontroverznih tema, mladi ljudi se, naime, uče polemici i kritičkom razmišljanju.

Potkraj gimnazije, Ressler je namjeravao upisati studij međunarodnih odnosa u Beču, ali paralelno se pripremao i za studij prava.

– Nakon uspjeha na prijamnom ispitu Pravnog fakulteta u Zagrebu odlučio sam se za pravo. Samostalno sam donio odluku i sada mi je drago što sam tako odlučio. Nakon gimnazije, koja mi je pružila široko opće znanje, pravni studij bio je prirodni nastavak – kaže Karlo Ressler, kojeg je pravo posve zaokupilo.

Pokušavao je, kako kažu njegovi prijatelji s fakulteta, naučiti više od onoga što se tražilo.

Naime, puno je njegovih prijatelja iz srednje škole, gotovo pedeset iz njegove generacije, upisalo

Na 2. godini studija Ressler je bio demonstrator na kolegiju Opće teorije prava i države. Riječ je o katedri profesora Ivana Šimonovića, bivšeg ministra pravosuđa, koju drže njegovi asistenti dok je on u UN-u.

Poslije je mladi Ressler bio i demonstrator na Katedri za građansko pravo, koju vodi profesorica Tatjana Josipović.

Ressler se i tijekom studija nastavio baviti debatiranjem. S debatnim klubom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu putovao je na debatna natjecanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovao je na tri svjetska sveučilišna debatna prvenstva – u Turskoj, Filipinima i u Irskoj te na europskom debatnom prvenstvu u Beogradu. Debatirao je na engleskom jeziku.

– Debatirate s vršnjacima koji studiraju na Oxfordu, Cambridgeu, Harvardu ili nekim drugim najboljim svjetskim sveučilištima. To je nevjerojatna prilika za učenje – dodaje Ressler.

Usto, Ressler je prema jednom američkom programu, u ljeto 2010., nakon 2. godine studija bio u Americi, gdje je boravio četiri mjeseca. Kao student, najprije je dva-tri mjeseca radio, a onda putovao.

– Raditi u SAD-u bilo je sjajno iskustvo. Dobio sam neposredniji dojam o životu i studentskom radu u Americi, bolje upoznao druge kulture – dodao je.

Tijekom studija Ressler se „inficirao“ politikom i to preko današnje supruge Karle, koju je upoznao na Pravnom fakultetu.

Karla je rođena u Šibeniku, gdje je završila gimnaziju, ali je iz Pirovca, iz dalmatinske obitelji s naglašenim domoljubnim nabojem.

– Moja sadašnja supruga, tada djevojka, bila je članica HDZ-a. Upoznao sam je na jednom od seminara, pričala mi je o stranačkoj političkoj akademiji na koju se htjela prijaviti. Tada sam poprilično pratio politička događanja, desni centar bio je moj svjetonazorski izbor, ali nisam bio član stranke. Nakon razgovora i zajedničkih učenja, odlučio sam se početkom 2. godine studija učlaniti u HDZ i prijaviti se na program Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, koji se organizira u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer – kaže Ressler.

– Moja je supruga imala važnu ulogu u mom približavanju politici – dodaje Ressler.

Na političkoj akademiji HDZ-a, uz ostale, predavali su im Davor Božinović, Davor Ivo Stier i drugi.

Karlo Ressler je bio među boljim polaznicima političke akademije koja je nudila i medijske treninge.

S Plenkovićem na izbore

Petu godinu studija prava, Karlo Ressler je, s djevojkom Karlom, preko programa Erasmus studirao u Engleskoj.

– Na Sveučilištu u Sheffieldu prošao sam LL.M. program s posebnim naglaskom na europsko i međunarodno pravo. Bilo je doista vrijedno iskustvo upoznati se s engleskim sustavom obrazovanja i učenja prava. No, osim faksa, uspomene s kampusa, putovanja i prijateljstva ono su što ostaje za cijeli život.

Nedugo nakon što su se 2013. vratili iz Engleske, vjenčali su se.

Kako su europski zastupnici HDZ-a tražili asistente u stranačkoj bazi, voditelj političke akademije Srećko Prusina na njihov zahtjev preporučio je nekoliko kandidata.

– Prema preporuci iz političke akademije, došao sam u kontakt sa zastupnikom u Europskom parlamentu Plenkovićem. Upoznali smo se i razgovarali o tome kako bih počeo raditi kao jedan od njegovih asistenata – kaže Ressler.

Osim njega, Plenkovićevi su asistenti još bili Marko Milić, Miroslav Smetiško i Marijana Balić, Vukovarka koja je danas saborska zastupnica, a tada je postala šefica ureda europskog zastupnika Andreja Plenkovića. Marijana je tijekom rata izgubila oba roditelja. Nedugo zatim uredu se pridružila i Tena Mišetić, sadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vlade. HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu svjesno su oko sebe okupljali mlade obrazovane ljude koji su upoznati s europskim temama. Samo kroz ured zastupnika Plenkovića prošlo je barem 80-ak stažista.

HDZ mora biti moderan

Ressler, Milić i Smetiško bili su Plenkovićevi asistenti od 2013. do 2016. Cijelo su vrijeme bili u Zagrebu, a tek povremeno su putovali u Bruxelles ili u Strasbourg.

Istodobno, dok je dogovarao s Plenkovićem da mu bude asistent, Ressler se javio i prošao na natječaju za mjesto asistenta na Pravnom fakultetu na Max Planck partnerskoj grupi koji vodi profesorica Anna Maria Getoš Kalac. Znanstveno-istraživačka grupa je osnovana s njemačkim Max Planck institutom za međunarodno kazneno pravo. Ressler završava doktorat na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Freiburgu u Njemačkoj na temu trgovanja ljudima u jugoistočnoj Europi.

Tako je mladi Ressler od 2013. istovremeno radio kao asistent europskog zastupnika Plenkovića i asistent na Pravnom fakultetu.

Međutim, kada je Plenković 2016. najprije dobio unutarstranačke izbore, a potom i parlamentarne, Ressler je počeo raditi u Vladi RH na mjestu savjetnika predsjednika Vlade RH.

Ressler je, naime, zajedno s ostalima iz ureda pridonio Plenkovićevoj kampanji. Oni su mu najodaniji kadrovi koji su s njim praktički od početka – kada je postao zastupnik u Europskom parlamentu, a i bili su, logično, najviše angažirani u njegovu stožeru za vrijeme kampanje za unutarstranačke i parlamentarne izbore.

U prvoj polovici ove godine mladi Karlo Ressler izabran je za potpredsjednika Mladeži Europske pučke stranke, što je izuzetno bitna pozicija za mlade političare. To mu pruža mogućnost poznanstva i prijateljstva s budućim prvacima pučkih stranaka u zemljama Europske unije. Redovito sudjeluje na konferencijama s europskim kolegama po brojnim pitanjima, a nedavno je zahvaljujući njegovoj prezentaciji na Konferenciji Mladeži EPP-a (YEPP) prihvaćena Rezolucija o nužnosti izmjene Izbornog zakona koji diskriminira Hrvate u BiH.

Unatoč svemu, Ressler je hrvatskoj javnosti posljednjih tjedana postao zanimljiv kada je kao voditelj deveteročlane Radne skupine angažiran na pisanju novog statuta HDZ-a.

Iako su, osim njega članovi tima koji radi na novom statutu HDZ-a, ministar Dražen Bošnjaković, Davor Ivo Stier, Mario Kapulica, Damir Sesvečan, Ivo Ivančić, Ilijana Krešić Rajić, Damir Mikuljan i Marija Vrhovski, njegovo je ime izbilo u prvi plan.

– Riječ je o stranačkim dužnosnicima, uglavnom pravnicima, koji imaju ideje, znanje i iskustvo koje će omogućiti izradu statuta koji će nastaviti s podizanjem standarda unutarstranačke demokracije i transparentnosti djelovanja – objašnjava Karlo Ressler, koji je medijima postao zanimljiv zato što je posinak Vladimira Šeksa, a ne zato što je, kako se čini, mogući perspektivan mladi političar.

On, Karlo Ressler, u razgovoru nije zanijekao da je puno toga naučio od svog očuha Šeksa, ali ističe da ima svoj put.

– Živjeli smo deset godina zajedno, raspravljali o većini društvenih, pravnih i povijesnih tema iz vremena stvaranja hrvatske države. Od njega sam puno naučio. Politika je zanimanje u kojem je teško odijeliti privatno od profesionalnog, ali ja imam svoj put – kaže Ressler.

Prema proceduri, do 1. travnja treba biti napisan nacrt prijedloga novoga statuta HDZ-a. Nakon toga Nacionalno vijeće HDZ-a predlaže nacrt Središnjem odboru koji utvrđuje konačni tekst i daje ga Općem saboru HDZ-a na usvajanje.

– HDZ se treba nastaviti oblikovati kao moderna stranka koja će moći odgovoriti na nove izazove suvremenog hrvatskog društva. U tom procesu izrada novog suvremenijeg statuta, kao temeljnog dokumenta stranke, ima važnu ulogu.

Na proljeće bi trebao biti spreman nacrt prijedloga, a cilj je u raspravu što više uključiti i članstvo“, kaže Ressler.

Naime, u prvoj polovici 2020., kada Hrvatska predsjedava EU, održat će se unutarstranački izbori u HDZ-u, a onda i izbori za Hrvatski sabor.

Kad je riječ o tome koju osobu iz hrvatske povijesti smatra veličinom, Karlo Ressler izdvaja prvog hrvatskog predsjednika.

– Franjo Tuđman je za mene povijesna veličina.

On je ujedinio pozitivne elemente svih onih koji su se prethodno u različitim povijesnim okolnostima borili za samostalnost, nezavisnost i demokratizaciju. Uspio je u iznimno zahtjevnim vremenima uvelike ujediniti zemlju, kroz široki pokret i predvoditi stvaranje Hrvatske – objasnio je. Ressler sebe u HDZ-u vidi kao nekoga tko pripada središnjoj, okupljajućoj, umjerenoj demokršćanskoj i proeuropskoj struji.