Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će podebljati budžet za mirovine za približno 600 milijuna kuna te će on iduće godine iznositi oko 37,5 milijardi kuna. Dodatna će se sredstva raspodijeliti za redovito usklađivanje radničkih mirovina, usklađivanje povlaštenih mirovina te za pokrivanje mirovina za 9000 novih umirovljenika, koliko se ove godine povećao broj umirovljenika u odnosu na godinu prije. Prema zakonu, mirovine se usklađuju dva puta godišnje, a povišica se isplaćuje od travnja i od rujna. Ovoga rujna mirovine su povećane 0,35 posto, u prosjeku oko osam kuna po svakom umirovljeniku. Koliko će se točno mirovine povećati od travnja iduće godine neće se znati sve do kraja ožujka, kad se objavljuju podaci o kretanju plaća i potrošačkih cijena u drugom dijelu ove godine.
Bruto plaće rasle 2%
Na osnovi dostupnih podataka za treće tromjesečje 2016. godine može se zaključiti da bi sljedeće usklađivanje trebalo biti najjače od 2013. godine te bi moglo biti oko 0,8 posto. Bruto plaće u tom su razdoblju porasle malo manje od dva posto, a zaustavio se i snažan pad cijena pa se procjenjuje da će minus u kretanju cijena biti oko pola postotnog poena. Jedno uvećano, odnosno u ovom slučaju kad imamo deflaciju oduzeto od drugog, umanjeno za polovicu, donosi postotak povećanja mirovina. Povrh toga, taj se postotak neznatno korigira po izmijenjenoj švicarskoj formuli koja dopušta da se umanji utjecaj nepovoljnije varijable, no za najveći broj umirovljenika konačni je rezultat skroman, koja kuna gore ili dolje. Travanjsko bi usklađenje tako moglo povećati prosječne radničke mirovine za 20-ak kuna mjesečno i ono neće bitnije popraviti socijalni status umirovljenika. Zbog velikog broja umirovljenika (1,233.394 osobe), usklađenje čak i tako skromnih razmjera moglo bi povećati udio javnih izdataka za mirovine na 12 posto BDP-a. Stalni rast broja umirovljenika digao je javne izdatke za mirovine s 10,5 posto BDP-a u 2010. godini na 11,6 posto u 2015. godini. Usporedbe radi, Hrvatska ove godine ima 8611 umirovljenika više nego što ih je imala prošle, a čak 38.000 više nego 2010. godine, koliko gradovi poput Vinkovca ili Samobora imaju stanovnika.
U 4 godine 5%
HDZ je u kampanji obećao da će u svom mandatu povećati mirovine pet posto, a slično povećanje mirovina osigurala je i Milanovićeva Vlada u svom četverogodišnjem mandatu. Nakon što je krenuo oštar pad BDP-a, Vlada Jadranke Kosor na dvije je godine zamrznula povećanje mirovina, dok su za mandata Zorana Milanovića mirovine povećane u 2012. za 2,06 posto, u 2013. za 2,26 posto i 2015. godini za 0,3 posto, a preskočena je 2014. godina jer je zbroj plaća i mirovina bio negativan. Zadnje tri godine mirovine stagniraju ili se skromno povećavaju zbog oštrog pada cijena, no analitičari predviđaju da će 2016. godina biti zadnja u kojoj ćemo na godišnjoj razini bilježiti pad od pola postotnog poena.
– Očekivani oporavak cijena energenata i hrane na svjetskim robnim tržištima u idućoj bi godini mogao utjecati na to da se stopa inflacije u Hrvatskoj vrati na pozitivne vrijednosti – procjenjuje Zvonimir Savić. No, inflacija je uvijek dvosjekli mač jer njezinim rastom pada kupovna moć. Jača povišica od spomenute priprema se jedino za osobe koje su umirovljene po posebnim propisima, a mirovina im je iznad 5000 kuna. Takvih je oko 35 tisuća i mirovine će im od 2018. do 2020. godine, povrh usklađivanja, porasti deset posto. Namjera je ove Vlade da te mirovine vrati na razine na kojima su bile prije zadnjeg desetpostotnog smanjenja, za što će u proračunu dodatno osigurati 330 milijuna kuna. Pokazalo se da 53 posto povlaštenih mirovina (bez branitelja) nije utemeljeno na uplatama doprinosa, dok njih 47 posto ima pokriće u radnom odnosu.
Milu li vam... 20 kn povećanja plaća smatrate svojim uspjehom i još se time hvalite.