ledena berba

Od zamrznutih bobica nastaju najekskluzivnija i najskuplja vina

Foto: PIXSELL
ledena berba (1)
Foto: PIXSELL
ledena berba (1)
Foto: PIXSELL
ledena berba (1)
Foto: PIXSELL
ledena berba (1)
Foto: PIXSELL
ledena berba (1)
Foto: PIXSELL
ledena berba (1)
12.12.2012.
u 13:23
– Iznad Hrnjevca u našem vinogradu s najvišim položajem jutros je bilo minus devet stupnjeva, a jučer čak minus 14 stupnjeva – kaže Špoljarić.
Pogledaj originalni članak

Nakon što se tri dana zaredom živa u termometru spustila najmanje sedam stupnjeva ispod ništice, stekli su se uvjeti za ledenu berbu. Na nju su s nestrpljenjem čekali u Kutjevu d.d., ali i dvojica manjih vinara – Branko Mihalj i Ivica Perak.

– Iznad Hrnjevca u našem vinogradu s najvišim položajem jutros je bilo minus devet stupnjeva, a jučer čak minus 14 stupnjeva. Za ledenu berbu ostavili smo jedan posto svojih površina, odnosno 4,4 hektara graševine i traminca, sorte koje se najbolje mogu čuvati za ovakvu berbu. Slador je oko 150 eksla što je prilično visoko, ali ove godine grožđe je inače i u redovitoj berbi imalo povišen slador – ističe Damir Špoljarić, član uprave Kutjeva d.d. zadužen za vinogradarstvo i vinarstvo.

Ova vinska kuća ne samo da proizvodi najviše ledenih vina u regiji nego i redovito za njih osvaja šampionska odličja. Uglavnom ih prodaju na domaćem tržištu. Za razliku od njih Branko Mihalj koji već desetak godina obavlja ledenu berbu vina izvozi u Englesku i Ameriku. – Količine su male, godišnje stotinjak litara, odnosno oko 300 butelja jer se ovo vino sprema u boce od 0,33 litre. Jedna takva butelja stoji oko 500 kuna – kaže Mihalj koji je berbu obavio na jednoj četvrtini hektara traminca.

Dodaje da bi se u Hrvatskoj, odnosno u kontinentalnom vinogorju, trebalo više pozornosti pokloniti ledenim vinima jer se ona ne mogu svagdje proizvoditi zbog čega imaju veću šansu na vanjskom tržištu.

Za najekskluzivnije vinske kapljice 500 trsova traminca ostavio je i Ivica Perak. S njih očekuje oko 250 litara vina.

– Vinograd se za ledenu berbu priprema već prilikom orezivanja jer trs za nju ne smije biti opterećen. Zaštitu također treba prilagoditi. Ove godine najteže je bilo u jesen zbog obilnijih kiša zbog čega nije bila idealna za kasne i ledene berbe – objašnjava Perak dodajući da je ledena berba vrhunac vinogradarskog umijeća, a samim time i izazov za svakog vinogradara.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.