Kompromisni amandmani na rezoluciju Europskog parlamenta o Srbiji ne sadrže amandman kojim su Marijana Petir (HSS) i četvero HDZ-ovih europarlamentaraca željeli blokirati Srbiju u pregovorima s EU dok ne promijeni zakon po kojemu je osuđen hrvatski branitelj Veljko Marić.
Nakon što je na nacrt rezolucije o Srbiji podneseno preko dvjesto različitih amandmana, izvjestitelj EP-a za Srbiju David McAllister (Njemačka) usuglasio je s političkim grupama kompromisne amandmane o kojima je danas raspravljao Odbor. U kompromisima su otpali ili su ublaženi mnogi prvotni amandmani hrvatskih zastupnika. Ipak, neki su i prihvaćeni, poput amandmana Andreja Plenkovića kojim se poziva Srbija da konzistentno primijeni zakon o pravima manjina, kako u obrazovanju i upotrebi jezika, tako i u "primjerenoj zastupljenosti u javnoj upravi, lokalnim i regionalnim tijelima, kao i u nacionalnom parlamentu".
No, hrvatski zastupnici desnog centra ostali su potpuno usamljeni u jednom pitanju kojemu su davali najveću važnost. Marijana Petir (HSS), Andrej Plenković (HDZ), Ivana Maletić (HDZ), Davor Ivo Stier (HDZ) i Dubravka Šuica (HDZ) imali su zajednički amandman kojim bi se pozvala Europska komisija da kao mjerilo za otvaranje pregovora sa Srbijom u poglavlju o pravosuđu zatraži ukidanje dvaju članaka Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.
Među kompromisnim amandmanima, koji su spremni za usvajanje u EP-u, nema spomena o tome.
Kompromisna verzija ima najveće šanse da u tom obliku bude i izglasana sutra na Odboru za vanjsku politiku i kasnije na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu, dok odbačeni pojedinačni amandmani koji nisu ušli u kompromisan prijedlog mogu biti stavljeni na glasovanje samostalno, no u pravilu imaju vrlo malu šansu da budu izglasani.
– S obzirom na to da je i samom Beogradu kristalno jasno da ovim zakonom zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije, smatram da je nužno Srbiji uvjetovati ukidanje dvaju članaka tog zakona kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 i 24. Srbija je ovim zakonom uspostavila "mali Haag" i uzela si za pravo suditi drugim državljanima – rekla je u raspravi Marijana Petir, dodavši kako među tim stranim državljanima nisu samo Hrvati nego i pripadnici 17 drugih nacionalnosti koji su se borili za Hrvatsku u Domovinskom ratu.
U raspravi je govorila i Dubravka Šuica (HDZ) koja je apelirala na zastupnike iz drugih zemalja da ne shvaćaju hrvatske amandmane pogrešno.
– Ne bih htjela da se naše izlaganje shvati kao da mi želimo kočiti Srbiju na putu u EU. Mi joj želimo pomoći – rekla je Šuica. – Ne bih željela ni da se mi Hrvati ovdje u EP-u osjećamo kao država članica drugog reda. Želimo da se i naši stavovi uvažavaju... Vjerujem da ćete razumjeti o čemu se radi – dodala je HDZ-ova europarlamentarka.
No, na kraju rasprave ispostavilo se da nisu samo europarlamentarci iz drugih zemalja bili protiv ovog hrvatskog amandmana, nego i Europska komisija.
– Da budem kristalno jasan: iz gledišta Komisije, bio bi to negativan presedan kad bismo uvjetovali otvaranja poglavlja 23 obvezivanjem Srbije da promijeni zakon koji je zapravo sličan zakonima u nizu država članica EU. Takav zakon imaju Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Švedska, Velika Britanija... Ne mislim da bi Komisija podržala ideju promjene ovog srpskog zakona kao preduvjeta za otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 – rekao je Simon Mordue, inače direktor Opće uprave za proširenje u Europskoj komisiji.
Njegov "kristalno jasan" odgovor izazvao je negodovanje Andreja Plenkovića, HDZ-ova europarlamentarca koji je vodio sjednicu Odbora za vanjsku politiku kao potpredsjednik tog tijela.
– Očekivao sam da Komisija bolje odradi domaću zadaću. Citiranje primjera koji nisu povezani s ovim primjerom je, po mome mišljenju, vrlo negativan način objašnjavanja. Molio bih Vas da se suzdržite od miješanja voća i povrća. Potaknuo bih Vas da malo bolje prostudirate kakve je učinke imao taj (srpski, op.a.) zakon – rekao je Plenković.
U kompromisnu verziju amandmana ušao je poziv Srbiji da "pojača suradnju sa susjednim zemljama i pojača napore u pronalasku nestalih osoba, te da u potpunosti podijeli sve relevantne podatke". EP, prema tekstu kompromisnih amandmana, također želi potaknuti srpske vlasti "da otvore arhive JNA kako bi se utvrdila istina o tragičnim događajima iz prošlosti". Dodatno, zahvaljujući amandmanu Eduarda Kukana (Slovačka), EP želi pozvati srpske vlasti "da otvore i omoguće transparentan pristup onim arhivima koji se tiču bivših jugoslavenskih republika, kao i dokumentima bivše obavještajne službe (UDBA)" te da ih daju na uvid i korištenje vladama država koje su nekad bile dio SFRJ.
Srbija je otvorila pregovore s EU u siječnju 2014., ali još nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje.
>> Sud u Beogradu poslao mi je odbijenicu, ne daju mi u Hrvatsku
melinda--- nije istina dasmo mi i Srbi pojednako cinili zlocine jedni drugim. Mi u srbiji nismo srusili ni jednu kucu. A koliko su srbi u hrvatsko pocinili stete